Labin), Flanona (Flanona, Plomin), Tarsatika (Tarsatica, Rijeka), Krepsa (Crepsa/Crepsi/Crexi, Cres) i Apsor (Absarus/Apsoros, Osor). U flavijevsko doba municipijem postaju Fulfin (Fulfinum, Okladi kr
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labina). Nije ih bilo jedino u gradskim zajednicama antičkoga naslijeđa na zapadnoj obali. Feudalni društveni ustroj dovršen je tek nakon konačnog rješenja granice prema Hrvatskom Kraljevstvu. Kada je
Labina, Vrsara, Medulina i Rapca. Njegove su realizacije bile publicirane u časopisima Čovjek i prostor i Arhitektura, a zastupljen je i u prikazu moderne i postmoderne arhitekture u Istri i Hrvatskoj
Labinu, potom su otvorena u svim gradovima današnje Istarske županije, od 1996. i u Kopru i Trstu, potom i u Zagrebu, ali su se tijekom 2000-ih dopisništva počela gasiti zbog troškovnih teškoća i kadr
Labinšćine. Prostire se na 50,8 km2, broji 1722 stanovnika (2021.). Uz Pićan na području općine još je devet naselja: Grȍbnik (stanovnik je Grobničȏn, stanovnica Grobničȏnka, a pridjev grȍbnički; 8
Labin) oko 50.000 ljudi premješteno u Češku, Slovačku, Austriju i Mađarsku. Smješteni su na poljoprivrednim imanjima domaćih veleposjednika ili u posebnim logorima za prognanike (K. u. K. Barackenlage
Narodni običaji, tradicijski običaji koji pripadaju kompleksu običajne prakse tzv. predindustrijskoga razdoblja. Kako su podložni promjenama izazvanim različitim kulturnim i drugim utjecajima, mnog
Labin (duljina 61 m, širina 56,7 m, visina 7 m), koja je zajedničko djelo brodogradilištâ u Puli, Rijeci i Splitu. Tanker Silba i njegov blizanac Ist (1986.) tankeri su budućnosti, jer su ti kra
Labinšćini nastavljajući s političkim radom do uspostavljanja veze s Planikom, a oni s lijeve strane potoka Banina vraćaju se u logor, u Mlajske griže, gdje će im se pridružiti borci koji će stići iz
Labinu. Njemačkim se snagama pridružila talijanska fašistička postrojba Decima Mas. Partizanske snage nisu se uspjele izvući, te su u sedmodnevnim borbama imale više od 2.000 poginulih. Njemačke su po
Labina itd. Grafički i/ili tehnički list su oblikovali i R. Buršić, koji je tijekom 1980-ih bio i redaktor zadužen za opremu, Snježana Črnac, Miljenko Bogdanić, Marijan Abraham, Vinko Kalčić, Zdrav
Labinšćine, Vodnjanku koja se udaje, iseljenika i lik turističkog djelatnika, odnosno presjek turizma u Istri od elitnog turizma na Brijunima/Brionima, preko masovnog turizma zapadne obale do agroturi
Labina). Daljim porastom morske razine postupno je preplavljen sve veći dio dotadašnjega kopna te se ponovno uspostavljaju plitkomorski okoliši taloženja na sve većem prostoru, u kojima se talože veli
Labin, koji je bio mletački posjed). Tim je okružjima priključen još po jedan kotar iz sastava Kranjske: kotar Socerb (Fünfenberg) Tršćanskom okružju, a kotar Podgrad Riječkom okružju. Godine 181
Labin sa 127, Podgrad sa 70 i Buzet sa samo 66 obrtnika i obrtničkih radnika). Malih pomaka bilo je 1860-ih u podizanju suvremenijih pogona za proizvodnju ulja (na otoku Sv. Andrija kraj Poreča i na C
Labin, Umag, Kopar, Novigrad, Poreč i Vrsar. Najrjeđe su naseljena područja: Gračišće, Cerovlje, Oprtalj, Bale, Grožnjan, Lupoglav i, uvjerljivo najslabije, Lanišće. Podatci o ukupnom broju stanovn
Labinu, Novigradu, Pazinu, Poreču, Rovinju, Umagu i Opatiji (s 4 ogranka); ukupni im fond iznosi oko 264000 svezaka. Veće specijalne k. djeluju u sastavu znan. i kult. ustanova: Centra za povijesna is
Labinu. God. 1946. u Sušaku je postavljen stalni izaslanik za područje Hrvatskoga primorja, Kvarnera i Istre (tj. samo za dio Kastavštine koji je prije rata bio u sastavu Jugoslavije). Zatim su Prosvj
Labinu i Žminju te spoj na Istarski ipsilon). Prometna mu važnost raste naročito izgradnjom željezničke pruge Pula – Divača (Istarska državna željeznica) 1876. Gospodarsku osnovu tradicionaln
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...