Statuti (lat. statutum: uglavljeno, određeno), zakonske odredbe i pravila koje autonomna vlast izdaje za svoje građane i svoje jurisdikcijsko područje. Poput dalmatinskih, i istarski su gradovi i o
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazin (direktor Aleksa Ladavac). Izradba studije opravdanosti i tehničke dokumentacije povjerena je Institutu građevinarstva Hrvatske iz Zagreba. Kako bi dale djelomičnu financijsku potporu realizacij
Pazinskom sjemeništu. Studij teologije pohađao je na Visokoj teološkoj školi u Pazinu od 1958. do 1962. Za svećenika ga je zaredio porečki i pulski biskup Dragutin Nežić 22.VII.1962. Mladu misu pro
Hrvatski nacionalni pokret (hrvatski narodni preporod) u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka XX. st. Početnim razdobljem procesa hrvatske nacionalne integracije u Istri
Pazin, 1517.). Za zasluge koje je stekao kao carski poštarski meštar i kreditor cara Maksimilijana I. dobio je (1504.) u zakup gospoštiju Rakalj, kojoj je za dug od 9020 rajnskih zlatnika car sljed
Pazinu zlostavljali njihova sindikalnoga vođu Giovannija Pippana (Pipan). Rudari su potom zauzeli rudnike i rudarska postrojenja, minirali prilaze oknima u Krapnu, Vinežu, Štrmcu (Strmac) i separaciju
Pazinu, a maturirao je 1917. u Brnu, gdje je s obitelji morao otići zbog evakuacije civilnoga stanovništva iz južne Istre. Već 1918. pristupio je Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske u Križevcima,
Pazinu, Labinu, Poreču, Umagu, Buzetu, Rovinju sudjelovao je velik broj momčadi, zaslužnih i za organiziranje grad. liga u malom nogometu. U Puli se organizira tradicionalni Memorijal Serđo Blažić Đos
Pazinu. U Sv. Mariji na Škrilinah nije slikao sam, već je surađivao s još dvojicom slikara nazvanih Majstorom Pasije i Majstorom Plesa mrtvaca (B. Fučić). Bliske su njegovu izrazu zidne slike u Sv. Ma
Antifašistička fronta žena (AFŽ), jedna od političkih masovnih organizacija narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) i komunističkih vlasti, koja je na temelju antifašizma u II. svjetskom ratu i komunistič
Jurkić, Mladen, odvjetnik (Sarajevo, 2.XI.1912. - Pula, 20.I.1997.). Podrijetlom iz obitelji hrvatskih intelektualaca: otac Mirko bio je književnik, a stric Gabrijel akademski slikar. Osnovnu školu
Pazinu, zatim je do 1968. bio prvim etnologom u Odsjeku za običaje Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu (potonji Institut za etnologiju i folkloristiku), nakon povratka u Istru radio je 1970.-73.
Pazinu i njegovoj jami, otoku Sv. Nikola i dr. Objavljivao je stručne radove. Priredio je i izdao više knjiga: Monti di pietà. Studio applicato alle condizioni del civico Monte di pietà
Pazina, Pićna, Pirana, Poreča, Pule, Rovinja, Trsta, Vižinade. U novije se doba u svijetu ponovno osnivaju hospiciji, kao ustanove za skrb o osobama treće životne dobi. U njima se zbrinjavaju uglavnom
Pazina i OŠ Vladimira Gortana iz Žminja, a uz njih se svake godine izmjenjuju škole iz drugih županija. Za sudionike se organiziraju izleti i kulturno-zabavni programi.
Pazin-Kanfanar-Vodnjan u dužini od 34,2 km (puštena u promet 3.XII.1999., kao faza 1A. Godine 2003. počeli su radovi na zapadnom kraku Istarskoga ipsilona (faza 1B) i ugovoren je završetak radova na d
Pazinskoj knežiji kao habsburškom posjedu. Pripavši Austriji, cijela je Istra 1797-1805. bila pod vlašću posljednjega njemačko-rim. cara Franje II. (Habsburgovci)
Pazinske odluke i odluke ZAVNOH-a), koja je potvrđena na Zboru odposlancev slovenskog naroda (Kočevje, 1.-3.X.1943) i na II. zasjedanju AVNOJ-a (Jajce, 29.XI.1943.). Poslije rata OF je organizacijski
Pazinu nalazi se kopija takva voza koju je izradio kolar Antun Gržinić iz sela Erkovčići i koju je Muzej otkupio 1963.). Platnice kotača takvih kola bile su spojene drvenim klinovima, a umjesto ojačan
Poldrugovac, Roko (Rocco Pasquale), pomorac (Plomin, 25.III.1877. - Trst, 1969.). Otac Tommaso (Tomo), majka Giuseppina (Josipa). Već kao 13-godišnjak ukrcao se 1890. kao "mali od foguna&qu
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...