Pula, 14.II.2024.). U rodnom je kraju počeo raditi na riječnim plovnim objektima na Dunavu. Na služenje vojnog roka otišao je u Pulu (u Jugoslavensku ratnu mornaricu) i tu je ostao do kraja života.
Rezultati pretraživanja za: "pula"
Pula počela mijenjati lik.
Grezler, Gaetano, slikar i darovatelj (Verona, 1765 – ?, prva pol. XIX.st.). Slikarstvu ga je podučavao Felice Cignaroli. U Veneciji je 1792. imenovan članom, potom i profesorom slikarstva na
Pula–Trst, u sklopu koje su na rijeci Mirni kraj Ponteportona i na Dragonji kraj Kaštela, a u istom razdoblju i na Raši kraj Mosta Raše, napravljeni novi armiranobetonski mostovi. Cestovna mostogradnj
Jelušić, Ernest, učitelj, preporoditelj i pjesnik (Kastav, 24.X.1863. – Zagreb, 13.III.1910.). Poslije osnovne škole u Kastvu i gimnazije u Rijeci, završio je učiteljsku školu u Kopru. Radio je u Lipi
Horthy, Miklós, de Nagybánya, austrougarski viceadmiral (Kenderes, Mađarska, 18.VI.1868. – Estoril, Portugal, 9.II.1957.). Godine 1886. stupio je u Austrougarsku ratnu mornaricu
...Pula, 15.VI.1933. – Rim, 7.IX.2005.). Sin Claudije, rođ. Smareglia, i Romea. Majka je radila u pulskoj tvornici lokota. Njezin otac bio je skladatelj i glaz
Pula, Poreč), ali ima i ulomaka kopija klasičnih grčkih kipova (Brijuni/Brioni, Pula) te mnoštvo nadgrobnih skulptura (puna plastika i reljefi, edikule i sarkofazi). Zidne slike nisu očuvane u velikom
Pula). Izgradnja dalekovoda i rasklopišta počela je 1923., radovi su završeni 1924., pa je 1925. započela opskrba el. energijom iz hidroelektrana na Soči, najprije iste godine za TS Gregovica od 50/10
Balkan, dnevne novine koje su izlazile u Trstu 1.IX.1907. - 30.IV.1908. Tijekom osam mjeseci objavljeno je ukupno 199 brojeva. Pokretač, vlasnik i izdavač bio je Matko Mandić. Bio je to prvi hrvats
Foscarini, mletačka plemićka obitelj. Prvi se put spominje u XI. st., a u političkom životu istaknula se tijekom mletačke ekspanzije u Ratu za Chioggiu u XIV. st. Ugledniji članovi: Ludovico (XV.st.),
Razvod, pravni čin ophoda zemljištem kojim stranke ulaze u posjed. Sličan je postupak i pri utvrđivanju spornih granica i međa (termeni i kunfini). O tom pravnom postupku sastavlja se isprava koja
Pula et Rovinj (s B. Marušićem, 1986., 37) te u posmrtno sabranim djelima Opera selecta (1992.). Dobitnik je Kidričeve nagrade za znanstveni rad 1988. i za redakciju slovenskog arheološkog leksikon
Vila Laszlo, austrougarska vila na pulskoj Verudi u današnjoj ulici Alda Negrija 16. Bila je arhitektonski najatraktivnija vila austrougarske Pule, u vlasništvu mladog mađarskog plemića Elemera Antona
Dispacci, hitne poruke, pisma i izvješća, uglavnom povjerljiva sadržaja, kojima su mletački rektori obavještavali vladu u Veneciji o stanju i problemima u svojim pokrajinama. Osim dispaccia mletački
Kraljevci, austrijski podanici u vrijeme austrijsko-mletačke političke podjele Istre i otud proizašla posebna subetnička skupina. U mletačkim se dokumentima stanovnici Pazinske knežije kao austrijskih
Pula bila drugi grad u Europi u kojem je pokazan taj pronalazak. Carsku su luku Pulu često posjećivale poznate ličnosti (car i carica, glumci, pjevači i dr.), a pratili su ih i snimatelji filmskih nov
Pula 1899.). Od 1893. bio je nakladnikom u vlastitoj tiskari s podružnicom u Puli (koju je vodio Josip Krmpotić). Bio je među vodećim slovenskim političarima u Austrijskom primorju (član političkom
Pula i NK Jadran Poreč). Ubijen je u naručenom atentatu. Stvarni datum rođenja mu je dva dana ranije od naznačenog službenog.
Pula, Labin, Poreč, Rovinj, Umag, Višnjan). Snažan impuls rasta naselja u drugoj pol. XIX.st. nije više mogao biti nadziran komunalnom statutarnom regulativom te su se u većim mjestima (Pula, Poreč, R
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...