Venier, mletačka plemićka obitelj koja se prvi put spominje u XI. st. Dugo je vremena gospodarila grčkim otocima Kiterom (mlet. Cerigo) i Farom, te dalmatinskim kaštelom Gornjim Zemunikom, a jedno
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu, Puli, Rijeci, Rovinju i Voloskom), Furlani (u Labinu, Lošinju, Puli, Raši i Rijeci), Furlanich (u Svetvinčentu i Velom Lošinju), Furlanić (u Brestu pod Učkom, Opatiji, Puli, Raši i Veloj Učki)
Pazinske knežije, 1712. u Rijeci u vojnoj službi za područje Austrijskog primorja; Adolf, zadnji muški predstavnik ove obitelji, spominje se kao vojni časnik 1782.
Pazinu, Poreču, Zagrebu, Ljubljani, Portorožu, Beogradu te u SAD-u drugom nagradom i posebnim priznanjem na Hollywood Reporter's Key Art Awards (1987.) za filmski plakat. Objavio je četiri graf
Kos (Cos), Bruno, antifašist, komunistički aktivist, partizan (Pula, 18.IX.1910. – Trst, 1944.). Kršten je kao Bruno Leo Giorgio Cos, otac mu je bio Augusto, majka Anna rođ. Padovan. Vrlo je
Pazinu. Tom prilikom promoviran je hrvatski prijevod njegovog romana Balerina, balerina, koji je sa slovenskog prevela Sanja Širec Rovis, a izašao je 2013. u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatski
Hugues, Guido, pravnik, povjesničar, političar, pisac (Poreč, 14.V.1883. – Gorica, 28.II.1969.). Kršten kao Guido Pietro Giorgio (Guido Petrus Georgius), sin Carla Huguesa, cijenjenog agronom
Campitelli, Matteo (Giuseppe), odvjetnik i političar (Rovinj, 2.V.1828. - Rovinj, 25.IV.1906.). Otac Vicenzo, majka Antonia rođ. Sponza. Pravo je završio na Sveučilištu u Padovi, a više je godin
Pazinu, Puli, Rovinju i Poreču. Dopisivao se i razmjenjivao gledišta o povijesnim pitanjima s Ivanom Kukuljevićem, Pietrom Kandlerom, Tomasom Lucianijem, Bernardom Benussijem, Jakovom Volčićem, a napo
Deperis, Paolo, svećenik, istraživač i obnovitelj crkvenih građevina (Rovinj, 10.III.1831. – Poreč, 5.IX.1896.). Kršten je 13.III., otac mu je bio Giuseppe, stolar, majka Eufemia rođ. Garbin,
Andrea da Parenzo (Andrija iz Poreča, lat. Andreas Parentinus), porečki biskup (?, sred. X. st. – ?, poslije 1010.). Vodio je biskupiju od 991. do poslije 1010. (ali prije 1015., kada već sto
Brezza, Gianni, plesač, koreograf, redatelj i glumac (Pula, 9.XI.1937. - Rim, 5.IV.2011.). Puno ime bilo mu je Giovanni, kao i ocu, koji je po zanimanju bio zidar, a majka je bila Emilia, rođ. Cern
Pazinu, oltar sv. Jurja u Lupoglavu te oltari u župnim crkvama u Pićnu i Gračišću. Kako su tada veze Rijeke i središnje Istre bile jake (pićanski biskupi bili su tada Riječani), riječko je područje mo
Zlatić, Marko, učitelj, narodni preporoditelj (Slum, 19.XI.1889. - Stenjevec, 23.III.1967.). Učiteljsku je školu završio u Kopru 1908. Počeo je raditi u Lanišću, ali je već 1909. premješten u Sovin
pazinskom prepoziturom, koju je dobio suprotno kanonskim propisima. Svetoj Stolici poslao je tri izvješća o stanju u biskupiji (1606., 1614., 1620). Zaslužan je za širenje ideja Tridentskoga sabora.
Klinasto ruho, odjeća krojena s pomoću klinova, što je bitno obilježje istarskog ženskog odjevnog inventara. U ramenima je uža, a prema dolje se zvonoliko širi. Klinovi se kroje uzdužno u paru na r
Pazinu, Rovinju, Potpićnu, Čapljini, Osijeku, Drnišu, Skopju, Buzetu, Puli, Poreču, Medulinu, Vrsaru, Kanfanaru, Kastvu, Drinovcima, Palmanovi, Manzanu i mnogim drugim gradovima. Radovi su mu izlagani
Pazinu, a teži dijelovi i dalje stoje u dvorištu njegove obiteljske kuće.
Pazinske knežije iz 1498., od naturalnih su podavanja seljaci bili dužni davati desetinu (od svih vrsta žitarica te vina, ovaca i dr.), dežmu (u određenom omjeru prema imovini), činž (određena količin
Pazina i na Zarečkom krovu koji ima strop od tridesetak metara u kojem se čovjek pretvara u šišmiša penjući smjer zvanu Vasiona 7b+. Pazinski penjač Goran Matika 2008. godine u Zarečkom krovu penje p
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...