Pazinskom urbaru iz 1498. Lovran je bio u sastavu Pazinske knežije. Od srednjega vijeka bio je jedno od središta glagoljaške kulturne tradicije. Prema urbaru iz 1578. imao je oko 800 stanovnika, a pri
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu, gdje se dodjeljivala i nagrada Ruža Pazinke, te u Labinu i Rovinju. Nakon što su zatvorene gotovo sve kinodvorane u Puli, skupina entuzijasta je u Istarskom narodnom kazalištu 1992. pokrenu
Pazina, te na željezničkoj pruzi Divača – Pula; tu se odvaja pruga za teretnu luku Bršica (Štalije) u Raškom zaljevu, danas zatvorena za promet (Raška pruga). Stanovnik je Lupoglȃvčan i Lupog
...Pazin, 20.XI.1892. – Zagreb, 4.X.1970.). Otac mu je bio Andrej, majka Rozalija rođ. Pavlin. S deset godina otišao je u Goricu, gdje su
Pazin, Labin), među kojima je najsloženije zadaće u održavanju sigurnosti i obrane imao pulski štab (osnovan 12.IX.1991.). Operacije JNA u Sloveniji počele su 26.VI.1991., kada su postrojbe Riječkoga
Pazinu je 1913. započela gradnja Konvikta (Biskupsko sjemenište, Pazinski kolegij, Klasična gimnazija), po projektu neorenesansne »toskanske« palače-utvrde s tornjem (Anselmo Wernera, gradnja dovršena
Pazinštini, Ćićariji i Bujštini. I u selu Pavletići upotrebljavalo se nožno lončarsko kolo, posude se nisu glazirale, a veliki su se lonci ukrasivali valovnicom ili nizom rupica utisnutih prstom. Lonč
Pazin, Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, R
Partito Socialista d'Italia (PSI; Socijalistička stranka Italije), osnovana je 1893. u Reggio Emiliji. Nakon I. svj. rata bila je trećom strankom po broju zastupnika u tal. parlamentu (1919) i s Pučko
Ravnik, Franjo (Fran), svećenik i kulturno-politički djelatnik (Smokuč kraj Breznice, Slovenija, 4.XI.1832. - Korte kraj Kopra, 22.VI.1883.). Nakon ređenja 1855. imenovan je kapelanom u Brtonigli,
Pazinu te Bujama, gdje se oženio Ivankom (Zanetom) Rakovac iz Rahovci (Rakovci) kraj Baderne. Godine 1947. je u Političkoj školi u Zagrebu, potom nekoliko godina s obitelji živi s obitelji u Lupoglavu
Bonifacio, Francesco, svećenik, blaženik (Piran, 7.IX.1912. - Krasica, ?, 11.IX.1946.). Odrastao je u Piranu u pučkoj obitelji, majka domaćica, a otac ložač na brodu. Još u djetinjstvu bila mu je ž
Redemptoris Mater, Biskupijsko-misionarsko sjemenište, katolička odgojno-obrazovna biskupijska ustanova utemeljena u Puli 8.XII.1991. odlukom porečko-puljskoga biskupa Antuna Bogetića za pripremu prip
Pazin, gdje je osnovao Operativni štab za Istru. Bio je politički komesar, a Savo Vukelić zapovjednik. U Istri je tada bilo gotovo 10.000 ustanika. Nakon njemačke listopadske ofenzive ponovno se osniv
Peteani, Antonio, svećenik, porečki i pulski biskup (Gorica, 13.VIII.1789. - Poreč, 27.VI.1857.). Katoličku teologiju studirao je u Ljubljani i Beču, a doktorat iz teologije stekao je u Padovi. Za
Kȍmun (tal. comune: zajednički posjed), jedan od starijih naziva za općinsku zajednicu, odnosno zajednicu ljudi koje povezuje stanovanje u istome naselju i iz toga proizlazeći interesi. U srednjem
Renier, mletačka plemićka obitelj čiji su članovi u Istri obnašali značajne dužnosti. U Veliki savjet Mletačke Republike ušla je 1381., nakon što je Pantaleone financirao rat protiv Đenove. Članovi
Balbi, Giovanni Andrea, ninski i pulski biskup (Krk, 10.III.1692. - Pula, 23.X.1771.). Zaređen je za svećenika 1720. Na rimskom sveučilištu Sapientia postigao je doktorat iz teologije 1728. i iste
Pazinu 1897. Hrvatsko učiteljsko društvo Narodna prosvjeta, u kojem je bio dugogodišnji potpredsjednik i jedan od najaktivnijih članova, a 1906. suosnivač je istoimenoga stručnoga glasila toga društva
Pazinskog memorijala“ (10, 1980.). Pripremila je građu i napisala predgovor katalogu uz izložbu Iz riznice Naučne biblioteke u Puli (izbor građe iz 16. i 17. stoljeća; Pula 1987.). Neobjavljen j
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...