Završio je Višu industrijsku školu u Zagrebu. Hrvanjem se počeo baviti u Zagrebu kao član Hrvačkog kluba Prvomajska, a do kraja aktivne karijere othrvao je tristotinjak borbi. Na Zavodu za fizički
Rezultati pretraživanja za: "završ"
Literatura : završni rad, Pula 2018.
Zvōnẽćā (gen. Zvoneće, dat. Zvonećoj; tal. Suonecchia), naselje zaseočnoga tipa na Opatijskome krasu u zapadnoj Kastafšćini/Kastavštini (45°24′N; 14°15′E; 437 m nadmorske visine);
završio je u Rijeci, a preostale na Visokoj teološkoj školi u Pazinu, gdje je apsolvirao 1967. Vojni rok služio je u Prizrenu, kada je osuđen na tri godine strogog zatvora s optužbom da je „širi
završio je u Trstu. U Beču i Gradcu (Graz) je studirao strojarstvo, ali nije diplomirao. U Labinu se 29.IV.1914. vjenčao s Marijom Triscoli, kćeri rudara iz Vineža Pietra Triscolija, koju je upozna
završetkom. Unutar sklopa podignuta je i krstionica križnoga tlocrta u osi bazilike. Osim ovih, unutar i oko gradova izgrađeno je u ranokršćanskom razdoblju niz manjih crkvenih zdanja, u Poreču crkve
završio je u Raši, a srednju školu 1961. u Labinu. U Beogradu je 1966. polazio Novinarsku školu, ali je nije završio. U novinarstvu je od 15. godine kada je prvu informaciju objavio u zagrebačkom l
Završki-Visintini di Piemonte, Zabrdo-Zaberdi, Buri-Burri, Zubini, Kortina-Cortina,Talari-Talleri i Kaligarići-Caligarici), Bijele Zemlje-Terre Bianche (70; zaseoci: Lorencini-Lorenzini, Stancija Torč
završetku studija prava postao je pjesnik i istaknuti govornik, tako da je među pravnicima u Veneciji zbog svoje elokvencije prozvan ilirskim Ciceronom. U natpisu na kamenoj ploči u obiteljskoj pal
završnom obradbom, a na mjestu ugradnje primjenjuju se ugl. tzv. suhe tehnike spajanja: varenje, zakivanje, spajanje vijcima, čavlima ili moždanicima, lijepljenje i sl. U Istri su tako tijekom dr. pol
završetku rata od mine je kraj Ližnjana stradao talijanski ratni brod Rossarol (duljine 85 m). Između Brijuna i Rovinja potopljen je 17.VIII.1944. talijanski razarač Giuseppe Dezza, tada u službi njem
završenom osnovnom školom i položenim prijamnim ispitom. Osnivanjem Poljoprivredne škole u Pazinu (1905.), u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku, porečka škola gubi na važnosti. Zbog utje
završio je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bogatu karijeru školskoga psihologa započeo je u Crikvenici, a nastavio kao prosvjetni savjetnik – psiholog za dvadesetak osnovn
završio je Školu primijenjenih umjetnosti, odsjek keramike, i Srednju kemijsku školu. Planinariti je počeo još 1950., a od 1956. bio je član zagrebačkog Planinarskog društva (PD) Risnjak te od 1958
Završju i Draguću je kapetanova kuća, a u Bermu gastaldova, što potvrđuje nizak stupanj municipalne autonomije tih mjesta. Nakon ukinuća vlasti porečkih biskupa 1778. i Vrsar dobiva komunalnu palaču.
završio je gimnaziju, studirao je na Trgovačkoj akademiji u Grazu i Trstu. Već od mladosti zanimao se za politiku, ali i za književnost, umjetnost, povijest i folklor. Pisao je za riječke iredentistič
Završio je klasičnu gimnaziju, a fakultet je napustio da bi započeo novinarsku karijeru. U Trstu nalazi posao u novinama Ultimissime, zatim postaje glavnim urednikom tršćanskog izdanja Il gazzettina,
završio je 1941. Sudjelovao je u narodnooslobodilačkom pokretu, poslije rata radio u državnoj službi, a slikarstvo je na Likovnoj akademiji u Ljubljani studirao 1950.-55. U školi je radio 1957.-64.
završila je u rodnom gradu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1979. jugoslavenske jezike i književnost te komparativnu književnost. Prvo radno mjesto bilo joj je u infor
završene gimnazije u Ljubljani 1862., studirao je bogosloviju u Gorici i Trstu. Za svećenika je zaređen 1866. te je službovao kao kapelan u Jelšanama, Dragi (općina Ribnica), Predloki i Podgradu. G
završene osnovne škole u Novigradu, upisao je 2004. Talijansku srednju školu u Bujama, smjer informatički tehničar, a četiri godine kasnije i Fakultet brodogradnje u Trstu. More i pecanje predstavl
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...