Žminj, Čelega kraj Novigrada i druge). Prvi je znanstveno interpretirao kompleksnu arheološku problematiku i obradio arheološku građu toga razdoblja u Istri, a tim se područjima bavi i u djelima: Istr
Rezultati pretraživanja za: "žminj"
Žminja, 28.III.1932. – Pula, 9.II.2025.). Otac Toma (Tomaš) bio je poljoprivrednik, a majka Marija rođ. Damijanić. Petogodišnju osnovnu školu pohađao je u Orbanićima i Križancima na talija
Žminja, na koti od oko 160 m nadm. visine. Prema tome, ukupna dužina vodotoka Č. od izvorišta do navedenih ponora vrlo je promjenljiva (između 8 i 19 km), jer ovisi o intenzitetu samoga izvorišta te o
Žminja (XVI.-XVIII. st.), Libar žminjski (Žminj 2008.) te više od 150 znanstvenih i stručnih radova i stotinjak znanstveno-popularnih priloga, uglavnom u edicijama HAZU-a (Doseljavanje Grka na Puljšti
Žminja.
Žminja, sopele na Labinštini i u Rudanima, sopile ili sopele u Hrvatskom primorju i na otocima, a tororo negdanji je naziv s Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženi
Žminju (XVIII/XIX. st.), a rezultat je jače izražene slav. kulture u Buzetu, Roču, Žminju i Dvigradu. Glazbeni časopisi: Sv. Cecilija, Gusle, Glazba, Pjevački vjesnik i dr. informiraju o teoriji, hist
Žminju, potom u Poreču i zatim veoma dugo kao istaknuti pulski liječnik i zdravstveni djelatnik. Dr. Dabo jedan je od utemeljitelja zdravstvenog sustava u Istri druge polovice XX. stoljeća. Kao istakn
Žminja, 5.X.1934. - Zagreb, 14.VI.2019.). Završio talijansku osnovnu školu u Kanfanaru nakon koje je 1945. upisao realnu gimnaziju u Pazinu, da bi već sljedeće godine prešao u 2. razred klasične gi
Žminju, Vodnjanu, Brseču, Baderni i dr. Utemeljenjem posujilnica i kreditnoga zadrugarstva s povoljnijim uvjetima kreditiranja i nižim kamatama zadan je ozbiljan udarac dotadašnjem lihvarstvu, a seosk
Žminju, ali i Trstu kada se nije mogao nabaviti bliže. Promjene su očigledne i u prigodama za koje se cukerančići peku. Nekada su bili karakteristična svadbena slastica pa su ih uoči svatova žene č
Žminj, a od 1967. ispovjednik župskih sestara u Pazinskim Novakima. Godine 1969. imenovan je predsjednikom Dijecezanskog katehetskog vijeća, a iste godine postaje i ispovjednikom karmelićanki u Juršić
Žminja i drugih istarskih mjesta pred crkvu donosile kolače koji su karakteristični za kraj iz kojeg dolaze, te fritule kao i velike količine rakije. Samo su žene smjele nazočiti obredu. Jele su kolač
Žminju. Kalvarijom se ponekad naziva zadnja postaja križnoga puta, simboličnog niza postaja koje slijede naraciju Kristove muke. Na brežuljku pokraj Staroga Pazina kalvarija je podignuta pokraj osm
Žminja. Tijekom školovanja u Pazinu radio je u tamošnjoj poljoprivrednoj zadruzi. Omiljeni hobi bilo mu je slikarstvo, osobito je volio crtati pejzaže i portrete. Nacrtao je i prvu poratnu zemljopi
Žminjka, Sedan dan, Ča bin da, Vrhi Ćićarije, Jesen, Znan da je zima i dr. Albumi: Tutofato (1994.), Zarad tebe (1995.), Sentimiento muto (1997.), Vraćamo se odmah (1999.), Na minimumu (2002.), The Gu
Žminj 2024.) u natuknici „Strani, Antonio“ upisan je krivi mjesec rođenja X. (listopad) umjesto XI. (studeni).
Žminja. Na lokalitetima bliže moru (Dvigrad, Brijuni) nekropole imaju izrazite kršćanske značajke. Nekropole i pojedinačni grobovi iz IX.–X. st. jesu Žminj, Goleševo kraj Barbana, Dvigrad, Buzet, Pred
Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, Rijeku i
Žminja te na rovinjsko područje nakon gašenja Cissanske biskupije (Rovinj, Bale, Savičenta i Dvigrad). Pripadala je Akvilejskoj metropoliji. Unatoč podjeli područja biskupije na dvije države (Mleta
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...