Pazin i Rovinj, a od 1912. konzervator Državnoga konzervatorskoga ureda za Austrijsko primorje (Gorica, Trst, Istra, Cres, Lošinj i Krk) sa sjedištem u Puli. U razdoblju između I. i II. svjetskog r

Púla (tal. Pola, slov. Pulj), luka i najveći grad na istarskom poluotoku (44°52′N; 13°50′E); 52 411 stanovnika (2021.). Smještena je u dubokom Puljskom zaljevu, na zapadn

Pazinske knežije podizali su se sanitarni kordoni sa stražarnicama (tzv. caselli di sanità). Pripadnici cernida propuštali su jedino osobe s propusnicama. Na početku XIX. st. s napretkom med

Pazinski ponor, rovinjski otoci i priobalno područje, područje Gračišće-Pićan, područje između Labina i Rapca te uvale Prklog, sjeverni dio poluotoka Premantura („Gornji Kamenjak“), preman

Buzȅt (tal. Pinguente), grad u sjevernom dijelu središnje Istre (45°24′N; 13°58′E; 153 m nadmorske visine); 2339 stanovnika (2021.), sjedište istoimene lokalne samouprave - grada.

Pazina – dobila je Gradinu kod Lima, Roč, Črnigrad i Beligrad; svi ostali posjedi pripali su izdašnom darovnicom za spas duše akvilejskoj Crkvi i njenom tadašnjem glavaru Ulriku Eppensteinu, rođ