Pula. Sa zapada je zaštićena masivom Učke, a sa sjevera brdima u zaleđu zaljeva. Stoga klimu karakteriziraju blage zime (prosječna temperatura 4,7°C), prosječno topla ljeta (prosječna temperatura
Rezultati pretraživanja za: "pula"
Pula, donesenim na temelju preporuke Savjeta za znanost i kulturu Narodne Republike Hrvatske da se organizira mreža regionalnih arhiva. Prvotni mu je naziv bio Istarski arhiv – Pazin, 1960. nazi
Pula, Rovinj, Poreč, Buje, Buzet, Pazin, Labin), među kojima je najsloženije zadaće u održavanju sigurnosti i obrane imao pulski štab (osnovan 12.IX.1991.). Operacije JNA u Sloveniji počele su 26.VI.1
...Pula, 5.V.1854. – Grado kraj Trsta, 15.IV.1929.). U Beču je počeo učiti prirodne znanosti, ali se ubrzo odlučio za studij glazbe. U Grazu je privatno učio glas
pularnih i znanstvenih monografija: Pula (1986.), Arheologija i umjetnost Istre (1986.), Iz riznica umjetnosti Istre (1989.) i Sjaj antičkih nekropola Istre (2003.). Organizacijski je i kadrovski s
pularni Zastavin »fićo«, 101 i dr.). Početci automobilske industrije u Istri sežu u 1954., kad je proizvodnju počeo koparski Tomos. Od 1972. djeluje Cimos d.d. Koper, tvornica Citroënovih vozila, pozn
Pula je počela graditi nakon što je proglašena glavnom ratnom lukom Austro-Ugarske Monarhije sredinom 19. stoljeća, pa su uvedeni i novi sadržaji u gradu, poput javnog gradskog prijevoza - tramvaja, č
pularne tekstove o veterinarskim problemima objavljivao je u časopisima Ladonja& (Pazin), Buzetski zbornik (Buzet), Istarska Danica (Pazin), Veterinarska stanica (Zagreb), Priroda (Zagreb), Susret
Balentović, Ivo, prozaik, pjesnik, urednik, prevoditelj (Županja, 25.IV.1913. - Županja, 4.VIII.2001.). Nakon završene srednje škole, bavio se novinarstvom i publicistikom. Između dvaju svjetskih r
Pula te Klub hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" (sjedište IO DHK i uredništva Nove Istre). Središnji program i oni popratni odvijali su se i u drugim prikladnim pulskim prostorima te
Pula, 15.VIII.1907. – Torino, 18.VIII.2005.). Rođen je u radničkoj obitelji. Sklonost crtanju i likovnosti pokazivao je od rane mladosti. Nakon školovanja u rodnom gradu upisao se na Umjetnič
Maslina (Olea europaea), zimzeleno drvo iz por. maslina (Oleaceae). Uzgaja se zbog plodova koji služe u prehrani i za proizvodnju ulja. Zreo plod je boba težine 1 do 14 g, kojoj je mesnati dio (mezoka
Momjȃn (istromlet. Momian, službeno tal. Momiano), naselje na sjeveru hrvatskog dijela Istre kraj slovenske granice (45°26′N; 13°43′E); 230 stanovnika (2021.), grad Buje. Smješt
Pula, 13.V.2019.). Roditelji su mu iz Medulina emigrirali u Zagreb nakon Prvog svjetskog rata i dolaska talijanske vlasti. Pred Drugi svjetski rat obitelj je živjela u Igrišću, u općini Jakovlje, s
Pula, 8.II.1921. – Gorica, 26.II.1999.). Kršten je kao Fulvius Alexander Aloysius, otac Antonio bio je pulski zlatar, a majka Gisella, rođ. Vidali, iz Vodnjana. U rodnom gradu završio je g
Pula, 24.X.1860. – Šentjur ob Pesku [St. Georgen am Sandhof] kod Celovca [Klagenfurt], 2.X.1951.). Rođen je kao četvrto od šestero djece Georga i Emilie rođ. Laban. Otac je bio Austrijanac, m
Pula, 1.II.1987.). Djetinjstvo je proveo u rodnome selu, sudjelujući u obiteljskim poslovima. U Pazinu je pohađao Mješovitu pučku školu (1905.-11.), potom Carsko-kraljevsku veliku državnu gimnazij
Valvasor, Johann Weichard (Weickhard, Weikart, slov. Janez Vajkard), barun, vojskovođa, polihistor, topograf, etnograf, putopisac, tiskar (Ljubljana, kršten 28.V.1641. – Krško, 19.IX.1693.).
Pula (1967.), Istarska grupa spomenika sakralne arhitekture s upisanom apsidom (1978.), Starohrvatska nekropola u Žminju (1987.), Materijalna kultura Istre od V. do IX. stoljeća i Materijalna kultura
Lazarić, Josip (Lazarich, von Lindaro; Josef, Joseph, Giuseppe), austrijski general (Trst, 19.III.1784. – Bela Crkva, Banat, 27.I.1859.). Po nekim izvorima otac, trgovac, mu je bio rodom iz P
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...