Pula). Glazbeni festival Organum Histriae (ranije Dani orgulja u Istri) od 1998. koncertima sustavno promiče orguljašku glazbu te potiče restauraciju i održavanje pov. orgulja u Istri.

Ruža Pazinke, glumačka nagrada koja se od 1976. do zaključno 1992. (osim 1991.) dodjeljivala za najbolje ostvarenu ulogu suvremene žene u nekom od filmova prikazanim na Pulskom filmskom festivalu (do

Literatura : Pula 2016.; Gemma Bernes, "Uomo giusto - Ovidio Bernes", Lo scatolino, proljeće 2019., 23-27, https://www.scatolificioudinese.it/news/ovidio-bernes, 25. 3. 2019.

Bernes, Ovidio, atletičar i atletski trener, profesor tjelesnog odgoja (Višnjan, 3.IV.1922. – Udine, 14.III.2006.). Majka mu je bila Anna Maria rođ. Matcovich, a otac Mario umro je kad je ima

Literatura : Pula 1997.; Robert Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1998.; Alka Starac, Istra od Epulona do Dioklecijana (Rimsko vladanje u Histriji, Društveno i pravno uređenje prema literarnoj, nat

Pula najstarija su biskupska središta). Sve to dovodi do izrazitijih promjena u društvenoj strukturi, mijenja se i upravni i politički ustroj, a gospodarstvo se dijelom vraća na naturalnu razmjenu. Ka

Literatura : Pula 1969.; Ivan Erceg, "O zdravstvenim prilikama u Istri početkom 19. stoljeća", Vjesnik HARP, 1981., 24; Lavoslav Glesinger, "Prilozi za povijest zdravstva u Istri. Zdravstveni

Pula, središnja je i najveća zdravstvena ustanova u Istarskoj županiji. Pri odlasku angloameričke vojne uprave iz Pule bolnicu je 19.IX.1947. službeno preuzeo dr. E. Maroević iz Pule i uz njega dr. Ma

Literatura : Pula 1982.; Anđelko Badurina, Boljunski glagoljski rukopisi, Pazin 1992.; Josip Šiklić, "Crkve boljunske župe", Zbornik Općine Lupoglav, 1999.; M. Štrk-Snoj, "Boljunska baština

Boljȗn (tal. Bogliuno), naselje u srednjoj Istri (45°18′N; 14°7′E; 253 m nadmorske visine); 64 stanovnika (2021.) u općini Lupoglav. Stanovnik je Boljȕnac, stanovnica Boljȗnka,

Literatura : Pula 2018.

Zvōnẽćā (gen. Zvoneće, dat. Zvonećoj; tal. Suonecchia), naselje zaseočnoga tipa na Opatijskome krasu u zapadnoj Kastafšćini/Kastavštini (45°24′N; 14°15′E; 437 m nadmorske visine);

Pula, 19.IX.2022.). Sin Ivana i Katarine rođ. Pamić. Osnovnu školu pohađao je u Žminju, a gimnaziju u Pazinskom sjemeništu. Prva dva semestra Visoke teološke škole završio je u Rijeci, a preosta

Literatura : Pula] s. a. [2020.].; iste, „Kapelnici mornaričkog orkestra u Puli (1872−1918): prinos i dostignuća“, Između Srednje Europe i Mediterana: glazba, književnost i izvedbene umjetnost

pularnih plesova, na repertoaru Orkestra nalazili su se i dijelovi iz opera i opereta, različite kraće skladbe za orkestar, simfonije, simfonijske poeme te druge orkestralne forme. S obzirom na to

Pula, 10.III.2011.). Bio je drugo dijete Ferdinanda i Marije, a već je u ranom djetinjstvu pokazivao zanimanje za glazbu, pa ga otac podučava u sviranju triještinke i mandoline. Godine 1935. obitel

Pula (1958.), Radio TV izlog (1969.–85.), Ugovor između SFR Jugoslavije i Republike Italije (1975.), More (1976.–90.), Ustav Republike Hrvatske (1990.), Mirovinska reforma (2001.). Novine

Pula – Labin – Rijeka (D 21). Stanovnik je Barbȁnac i Bȁrbanac, stanovnica Barbȃnka, a pridjev barbȃnski i bȁrbanski. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i s

Literatura : Pula, Zagreb 1960.

Pula će pred kraj I. svjetskog rata postati središte političkog života istarskih Hrvata. Osim političkoga, rat je zaustavio i kulturni život u Istri. Prestaju izlaziti Pučki prijatelj, Mladi Hrvat

Pula 1980.; Kamena zdanja i krajolici središnje i južne Istre. „Kažuni“: inventar za povijesno pamćenje, Pula 1996.; Pamćenje kroz vrijeme, Rovinj 2019.; grafičku mapu Istarski dimnjaci, R

Literatura : Pula – Rijeka 1980.; Ante Bilokapić, Attività letteraria di Mattia Flacio Illirico, Roma 1981.; Luka Ilić, Milost, vjera i grijeh: teologija Matije Vlačića Ilirika, s engleskoga pre

Vlačić Ilirik, Matija (lat. Matthias Flacius Illyricus), protestantski teolog, crkveni povjesnik i filolog (Labin, 3.III.1520. – Frankfurt na Majni, 11.III.1575.). Nakon početnoga školovanja

Literatura : Pula 1995.; isti, Arhitekti modernog pokreta u Istri, biografska građa, Pula 1997.; Berislav Valušek, Gustavo Pulitzer Finali – Raša/Arsia, Rovinj 2000.; Statut Općine Raša, donesen 21. 8.

Rȁša (tal. Arsia, lokalno čakavski Aršija), naselje u istočnoj Istri, na Labinšćini, u dolini Krapna, pritoka rijeke Raše, oko 8 km od njezina ušća i 5 km od Labina (45°5' N; 14°5' E;

Literatura : Pula 2003.

Pula; 1979. udružena je u Sveučilište u Rijeci, koje je 1994. postalo njezinim vlasnikom i osnivačem, te 1995. dobiva naziv Sveučilišne knjižnice. Od 1968. smještena je u zgradi podignutoj 1908. za nj

Literatura : Pula 2003.; Attilio Krizmanić, Pulska kruna, knjiga I. i knjiga II., Pula 2008.

Utvrde ili fortifikacije (srednjovj. lat. fortificationes) su trajne ili privremene građevine obrambena značaja, utvrđena mjesta. U Istri su prve utvrde nastale s pojavom naselja koja su imala i ob

Literatura : Pula 2003. M. Rojnić, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 1974; Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.–1940., Zagreb 1982–2000; Š. Jurić, Katalog rukopisa Naci

Pula, 1888–94), Naša sloga (Trst, Pula, 1870–1915), Pučki prijatelj (Krk, Pazin, 1899–1929), Omnibus (Pula, 1906–10), te novine Istra, koje su 1929–40. izlazile u Zagrebu

Pula, Nezakcij, Dvigrad, Bale, Guran, Banjole i Betiga kraj Barbarige) te groblja u sjevernoj Istri (Veli Mlun, Mejica, Brkač, Čelega, Kortina kraj Modrušana, Frančini kraj Pazina). Na prostoru Porešt