Pula 1986.) i Sjećanja – Život za ideje (posmrtno, Labin – Pula – Rijeka 2005.). Predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ga je 2002. Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitk

Pula (D 21). Stanovnik Labina je Labinjȏn, stanovnica Labinjȏnka, a pridjev labȋnski i labinjȏnski. Prvi tragovi života sežu u prapovijest, kada je na mjestu staroga Labina postojala brončanodob

Literatura : Pula 3000 Pola. Prilozi za povijesnu sintezu, Pula 2004.

Pula: Ulica Sergijevaca oblikovala se kao gl. trgovačka ulica, a nedaleko od nje podignuta je i velika zgrada zatvorene glavne tržnice (1903). Razgledavanje prodavaonica i zagledavanje u izloge postal

Pula s okolicom 82, Rovinj 31, Poreč 24, Umag 15, Novigrad 12, Buje 35, Labin 27, Vodnjan 31, Motovun 55, Pazin 17 itd. O njihovoj snazi svjedoči i podatak da je neposredno pred početak institucionaln

Literatura : Pula 1998.; Attilio Krizmanić, "Medolino: sviluppo dell’insediamento", Atti CRS, 2003., 33.

Medulin, naselje jugoistočno od Pule, sjedište općine (44°49′N; 13°56′E; 29 m nadmorske. visine); 2.777 stanovnika (2011.). Nalazi se na padini koja se sa sjevera spušta prema M

Literatura : Pula 1995.; Lovorka Čoralić, U gradu Svetoga Marka, Zagreb 2001.; ista, Hrvati u procesima mletačke inkvizicije, Zagreb 2001.; ista, Hrvatski tragovi u Mletcima, Zagreb 2002.

Venecija (Mletci), grad i luka u talijanskoj pokrajini Veneto, smješten u istoimenoj laguni, 5 km od kopna, na sjeverozapadnoj obali Jadranskog mora (254.948 stanovnika, procjena ISTAT-a 2021.). Na

Pula, Motovun, Buzet, Pazin, Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru bilo nekoliko općina. Osim 46 glavnih općina, postojalo je i 380 podopćina. Općinama su upra

Literatura : Pula 1985; O. Sakrausky, Primus Truber, Deutsche Vorreden zum slovenischen und kroatischen Reformationswerk, Wolfsberg 1989; A. Jembrih, Probni mali glagoljski Katekizam iz 1561. godine, Pogovor preti

Protestantska književnost, književnost nastala u Europi u doba reformacije usmjerene na navještanje evanđelja govorenom i tiskanom riječju na narodnim jezicima, a u kontekstu djelovanja Martina Luther

Pula, druga polovica XIV. st. – Padova, između 1456. i 1461.). Datum rođenja nije poznat, ali se po podacima o njegovoj profesionalnoj karijeri s početka XV. st. može zaključiti da je rođen u

Literatura : Pula" (u pet nastavaka), Glas Istre, 17.-21. 12. 2013.

...pularizacija astronomije u Istri na tragu velikih uspjeha koje su na pulskoj zvjezdarnici potkraj XIX.

Literatura : Pula 2004.; Nevio Šetić, O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama. Naša sloga 1870. – 1915., Zagreb 2005.; Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918-1919. Izabrani dokumenti

Kurelić, Šime, odvjetnik i političar (Pićan, 28.X.1864. – Trst, 3.VI.1921.). Potječe iz poznate trgovačke obitelji koja je dala mnoge uvažene narodnjake, intelektualce, javne kulturne i polit

Literatura : Pula, prosinac 2023.

Šepić, Lino, učitelj, glazbenik i glazbeni pedagog, pjesnik, kulturni pregalac, političar (Marušići, 12.XII.1930. - Buje, 30.I.2013.). U rodnom mjestu završio je pučku školu, nižu gimnaziju u Opati

Literatura : Pula 1996.

Kažun (tal. casita, cason), jednoprostorno usuho zidana manje kameno zdanje većinom kružna, ali i četvrtasta tlocrta. Kažuni su plod samonikle graditeljke kulture u prastarim civilizacijama širom S

...Pula, 28.XI.1941. – Ladispoli, Italija, 22.VI.2015.). Otac joj je bio Mario Antonelli, majka Gioconda rođ. Bresciani. Podaci o njezinom rođenju zabilježeni su u mat

Pula – Divača. Stanovnik je Supȅtarac, stanovnica Supȅtarka, a pridjev supȅtarski. Stanovnici mahom rade u okolnim većim naseljima (Pazin, Žminj, Kanfanar) i u lokalnom obrtništvu, a ranij

Literatura : Pula 2013., 7-35.

Fridrik August II., saski kralj i prirodoslovac (Dresden, 18.V.1797. - Brennbüchel, Tirol, Austrija, 9.VIII.1854.). Izabran je 1830. za suvladara uz svoga strica, saskog kralja Antuna, a nakon

Literatura : Pula 1962.; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, I–II, Pazin 1967, 1973.

Naša sloga, prve novine u Istri na hrvatskom jeziku; počele su izlaziti u Trstu 1.VI.1870. kao dvotjednik na četiri stranice maloga formata. Najzaslužniji za njezino pokretanje bio je Juraj Dobrila

Literatura : Pula 1995.; Darko Darovec, Kostel Petrapiloza, Pazin–Buzet 1996.; Isabella Flego, Girolamo Gravisi: Sparso in dotte carte, Capodistria 1998.; Giovanni Radossi, Monumenta heraldica iusti

Gravisi (de Gravisi), mletačka plemićka obitelj iz Kopra, čiji su članovi imali naslov markiza. Prema Prosperu Petroniju podrijetlom je bila iz Toskane. Kapetan Nicolò (1396.–1469.)

Pula osnovan je 1961., a 1965. mijenja ime u 3. januar. U idućem desetljeću, koje je bilo najuspješnije u povijesti atletike u Istri i Puli, klub je promijenio ime u Puljanka, a danas se zove Istra. K

Pula) i Lokva–Vidotto (Rovinj). Sedam komunalnih poduzeća brine se za organizirani dovoz komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Zakonom o otpadu. Lje