Labina. Stanovnik je Vozȉlić, stanovnica Vozȉlinka, a pridjev vozȉlički. Stanovništvo je vezano uz poljodjelstvo (vinova loza, masline) te uz pomorstvo i ribarstvo (zbog blizine Plomin Luke) i u
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labin, 30.XII.1910. – Maser kraj Trevisa, 8.I.2014.). U rodnom gradu živio je do 20. godine, kad odlazi u Veneciju na služenje vojnog roka u talijanskoj ratnoj mornarici. Potom je bio posiln
Labina i Rovinja radi promicanja i širenja toga sporta. Osnovne aktivnosti: organizacija natjecanja, obrazovanje trenerskoga kadra i osnivanje triatlonskih škola. Triatlon klub Pula osnovan je 1993. i
Labin, između Mošćeničke Drage i Medveje (na 2 km udaljenosti). Turizam je danas glavna gospodarska grana, a u prošlosti je to bilo sitno poljodjelstvo, stočarstvo na padinama Sisola i morsko riba
Labina. Nakon I. svjetskog rata diplomirao je književnost na Sveučilištu u Firenci, obranivši tezu o podestatskoj vlasti u talijanskim komunama. Radio je kao gimnazijski profesor, sudjelovao u izradbi
Labinšćini, pa se s majkom i bratom iz Poreča sklanja u Trst. Nakon što je Jugoslavenska armija u svibnju 1945. oslobodila Trst od njemačke vojske, Mafaldu su 7.V. partizani uhitili. Odvedena je u Ist
Labin, 10.IV.1923. – Zagreb, 22.I.2004.). Glumačku školu pohađao je u Trstu, a kazališnu akademiju završio u Rimu. Glumio je u kazališnim družinama u Italiji dok 1949. nije došao u Kopar, gdj
Labin, 30.IX.1575. - Sansepolcro, Italija, 6.V.1651.). U Rim je došao 1594. u sjemenište, kamo ga je poslao pulski biskup među skupinu bivših pitomaca Ilirskoga kolegija u Loretu. Isusovačkom redu
Labinšćinu. Kod lokalnog je stanovništva imao nadimak Crveni Barun (Conte Rosso). Bio je jako vezan za labinske rudare te se smatra jednim od glavnih organizatora i ideologa povijesnog štrajka labinsk
...Labina (45°8′N; 14°11′E; 168 m nadmorske visine
Literatura : labinska-republika.blogspot.com.
Labina, 3.V.1926. - Zagreb, 20.VI.2020.). Osnovnu i srednju školu pohađala je u Nedešćini i Labinu. U narodnooslobodilački pokret (NOP) uključila se kao tinejdžerka 1943. Bila je članica Kotarskog
Labinu i Arheološke zbirke na Brijunima. Svaki od njih čuva ant. kamene spomenike sa svojega područja, a posebno važan labinski l. zbog liburnskoga karaktera natpisnoga materijala, kojega je zamjetlji
Labin, Dvigrad, Motovun, Buje, Milje i Izola. U XV. st. njima se pridružuju Rovinj, Vodnjan, Buzet i drugi gradovi u unutrašnjosti Istre. Kad su ti gradovi potpali pod vlast Venecije, stare su statuta
labinskome (prebirat, valcat, šetat ili hodit uokole, vrtet ili obrnut), do šest u rudanskome (homo po ženski, hodit, prebirat, mali okret, obrni se malo, obraćat) i osam u beramskome balunu, koji nem
Labinu, Poreču, Umagu, Buzetu, Rovinju sudjelovao je velik broj momčadi, zaslužnih i za organiziranje grad. liga u malom nogometu. U Puli se organizira tradicionalni Memorijal Serđo Blažić Đoser, u sp
labinski podestat. Vincenzo (XVII.st.), koparski podestat i kapetan. Francesco (XVIII.st.) i Pietro (XVIII.st.), mlet. rektori. Giorgio (Zorzi; XVIII.st.), koparski kapetan i podestat (1738–39), koji
Labinu, Pazinu, Poreču i Umagu, čiji su predstavnici redovito nastupali na prvenstvima Hrvatske i Jugoslavije. U tom je razdoblju Bruno Gržić 1958. kao član porečke Istre bio prvak Jugoslavije. U četv
Labina, Limske drage, Motovuna, Novigrada, Pazina, Pićna, Pirana, Poreča, Pule, Rovinja, Trsta, Vižinade. U novije se doba u svijetu ponovno osnivaju hospiciji, kao ustanove za skrb o osobama treće ži
Labinu. Objavio je veći broj znanstvenih i stručnih radova te bio član uredničkih odbora četiriju zbornika i jedan od glavnih urednika Priručnika turističke medicine (Pula 1993.). Bio je i član up
Labinu je 1611. zabilježen ljekarnik Niccolò, a mnogobrojni su članovi obitelji u XVII. i XVIII. st. živjeli u Puli: Lucietta, predstojnica samostana sv. Teodora, arhiđakon Valentino, đakon Ger
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...