Buzet i dr.
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzetu i Umagu te preko različitih aktivnosti u pojedinim strukama (cehovima). Organizacijsku i tehn. pomoć članovima komore pružaju njezine stručne službe. Članstvo je obvezno, a komora se financira
Stopedesetčetvrta brigada Hrvatske vojske, postrojba utemeljena 1.XII.1991. u Pazinu, gdje je preuzela tamošnju vojarnu. Popunjavala se vojnicima iz Pazinštine, Poreštine, Bujštine i Buzeštine. Opr
Buzet, Talijanska OŠ Buje, OŠ Mate Demarina Medulin, Talijanska OŠ Giuseppine Martinuzzi Pula, Talijanska OŠ Vladimira Nazora Vrsar). Stanje se popravlja i glede stručne osposobljenosti djelatnika te
Buzetu i Lovranu.
Ivan iz Kastva (Johannes de Castua), slikar (? Kastav, XV. st.). Slikarsku izobrazbu vjerojatno je stekao u radionici Vincenta iz Kastva, kojemu je po stilu bio vrlo blizak. Oblikovao se na pred
Buzeta, godinu dana kasnije povjerene su mu župe Cerovlje i Borut, a 1957.-64. duhovnik je u sjemeništu i Visokoj teološkoj školi u Pazinu. Potom je župnik u Funtani i Fuškulinu, pa Juršićima, a 1969.
Buzetu 1842.-44. Svojevoljno je dao ostavku i vratio se u Kastav, te bio suspendiran za obavljanje svećeničke službe. Potom se bavio poljodjelstvom, a novi ga je biskup imenovao kapelanom u Kastvu.
Buzetu i Roču, te Globalni proizvodni centri u Kamniku, Mariboru, Vuzenici, Gradačcu u BiH, Labinu te Ohridu u Makedoniji. Financ. realizacija u 2002. iznosila je 124mil. eura. http://www.cimos.eu/
Buzetu, Poreču, Rovinju i Labinu. Obavlja lokalni prijevoz putnika i povezuje gradove Istre s gradovima u dr. dijelovima Hrvatske i u inozemstvu. U Istri je 2002. prevezeno oko 2716000 putnika i ostva
Buzet 1.109 l/s, za Vodovod Labin 90 l/s te za Vodovod Pula 746 l/s. Akumulacija je dovršena i puštena u pogon 1988. Magistralni cjevovod Butoniga–Pula, s početnim promjerom od 1.200 mm, dovr
Buzetu, Rovinju, Žminju, Puli, Pazinu, Čepiću, Bujama, Poreču, Tinjanu, Labinu, Umagu, Opatiji, Lovranu i gradu Puli. Kotarski NOO-i u Bujama i Umagu osnovani su na početkom 1944. Imali su upravne odj
Romanička crkvica sv. Marije Magdalene nalazi se u kaštelu Kostel (Pietrapelosa), čineći dio njegova vanjskoga sjeveroistočnog bedema. Vjerojatno je služila kao dvorska kapela. Datacija crkve obuh
Buzeta, a majka (rođ. Cerovac) također s Buzeštine. Obitelj je radi očeve službe u austrijskoj žandarmeriji bila u raznim mjestima, ali nekoliko godina nakon Viktorova rođenja otac je napustio državnu
Buzet gdje je već u osnovnoj školi započela pjevati u zboru, svirati u tamburaškom i frulaškom orkestru. Ekonomsku školu pohađala je u Puli, a usporedno, skrivajući se od roditelja, i glazbenu školu k
Buzet, Poreč i Rovinj (XIII-XIX. st.), Rašporskoga kapetanata (1394-1797), Puljskoga kaptola (1200-1820), crkava i samostana na području Pule i Poreča (1244-1903), bratovština u Istri (1459-1820); ist
Buzet. Poslije rata je radio u jugoslavenskoj diplomatskoj službi u Pragu (1946.-48.), Izraelu (1950.-52.), Londonu (1955.-60., savjetnik u veleposlanstvu) i Moskvi (1963.-67., ministar-savjetnik).
Buzetu – prvoga petka i trećega četvrtka u mjesecu, u Labinu – treće srijede u mjesecu, u Motovunu – trećega ponedjeljka u mjesecu, u Savičenti/Svetvinčentu – treće subote u mj
Buzeta, s glavnim termalnim izvorom Sv. Stipan, poznato su i ugledno termalno, sumporasto i radioaktivno lječilište za mnoge bolesti. Specijalna bolnica za ortopedsku kirurgiju i rehabilitaciju &bdquo
Buzet, 31.III.1754. – Rim, 25.VII.1806.). Bio je sin Giovannija Marchesinija, računovođe ureda rašporskog kapetana i grofice Nicolette Agapito. Pohađao je Collegio dei Nobili u Kopru, zatim s
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...