Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica (45°14′N; 13°56′E; 361 m nadmorske visine.); 4.382 s

Pazinka Tekstil d.o.o., Pazinka Textiles d.o.o., Promet-Trans d.o.o., Regrent d.o.o. i Pazinka MB d.o.o. iz Pazina te Ziche d.o.o. iz Žminja.

Pazin, središte područja oko toka Pazinčice i njezina ponora (Pazinska jama). Čine ju brdovit krški reljef na vapnenačkoj podlozi i crvenici južno od Pazina (Stari Pazin, Sv. Petar u Šumi), prijelazno

Pazin, naselje koje je danas zapadni dio grada Pazina. Smješten je na brežuljku (361 m nadmorske visine) koji dominira Pazinskom kotlinom, 100 m iznad novog dijela grada, pokraj županijske ceste Žminj

Pazin, najveći proizvođač i prerađivač purećega mesa u Hrvatskoj. Nastao je u sklopu nekadašnjega Prehrambeno--poljoprivrednoga kombinata (PPK) u Pazinu, osnovanoga 1961. udruživanjem tadašnjih poljop

Pazin, poduzeće za proizvodnju, obradbu i montažu arhitektonsko-građevnoga kamena sa sjedištem u Pazinu. Osnovano je 1954., a prva proizvodnja započela je u kamenolomu Mirna pokraj naselja Bazgalji.Si

...Pazina nalazi se crkva sv. Nikole. Prvi se put spominje 1266. godine. Ima naglašenu kasnogotičku apsidu, svetište u istom stilu dobiva 1441. godine, a glavnom brodu su sredinom 17. stoljeća d

Pazinskoga ponora nalazi se ispod 198m visoke vertikalne stijene na kojoj su kuće grada Pazina, na kraju nekoliko stotina dugog i duboko urezanog kanjona Pazinčice. Ulaz ponora polukružno je nadsvođen

...Pazina, a podrazumijeva Međunarodnu prodajnu izložbu pčelarske opreme, pčelarskih proizvoda i stručno znanstvenih skup

Pazinski, naselje 4km sjeveroistočno od Pazina (45°16′N; 13°60′E; 226 m nadm. vis.); 216 st. (2001). Na županijskoj je cesti Pazin–Cerovlje. Pripada općini Cerovlje, u sastavu naselja su i zaselci oko

Pazinske jame. Dužina glavnog vodotoka od izvorišta na oko 320 m nadmorske visine do Pazina iznosi 18 km, uz pad od samo 35–50 m. Nakon ubacivanja veće količine boje trasera u vodotok Pazinčice

pazinskoga kneza, u užem smislu nazvan Pazinskom knežijom, a pripadala su mu naselja Pazin, Stari Pazin, Tinjan, Kringa, Žminj, Pićan, Gračišće, Lindar, Zarečje, Beram, Trviž, Kašćerga, zatim preostal

Pazinski kaštel slovi za najveću i najbolje sačuvanu utvrdu u Istri. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 983. godine u darovnici cara Otona II. kojom kaštel poklanja porečkom biskupu. Kaštel je

Pazinka, utemeljen u Pazinu 19.IX. 1948. kao NK Pazin, a od 15. IX. 1970. djeluje pod sadašnjim nazivom. U Pazinu su 1912. zabilježeni nogometni susreti između stanovnika, vojske i pazinskih studenata

Pazina, na uzvisini iznad Limske drage (45°13′N; 13°50′E; 319 m nadmorske visine); 408 stanovnika (2011.), sjedište istoimene općine. Nalazi se uz županijsku cestu Pazin–P

Pazinske odluke, odluke Okružnog NOO-a od 13.IX.1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26.IX.1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Okružni NOO za Istru kao nositelj nove vlasti

Pazinski memorijal, znanstveni skup koji od 1970. organizira Katedra Čakavskog sabora iz Pazina povodom rujanskih svečanosti posvećenih odlukama o priključenju Istre Hrvatskoj; naziv serije zbornika s

Pazinski fragmenti, deset glagoljskih pergamentnih odlomaka različite veličine koji su pripadali kodeksu iz XIV. st. Pismo je krupno, uncijalno, s tipičnim osobinama uglednih liturgijskih kodeksa. Dan

Literatura : pazinske grofovije, Franina i Jurina, 2009., 199-201.

Pazinskog kaštela početkom 15. stoljeća, nakon čega je započela obnova same utvrde. Isti grb nalazimo na pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole sredinom istoga stoljeća, od kada ga se smatra službenim grbo

Pazin, društvo za nakladničku i grafičku djelatnost, koje je 1994. osnovala Porečka i Pulska biskupija. Objavljuje poglavito vjersko-prosvjetna i kulturno-pov. djela vezana za istar. prostor Istre.Ugl