Pazinsku gimnaziju“ (Spomen-knjiga gimnazije u Pazinu 1899.-1969., Pazin 1973.), te knjigu Malo nauka Mošćeničanom (1904.).
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazin – Kastav), na sedlu drevnoga puta koji iz doline Pazinčice vodi u Boljunsko polje. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom. Stanovnik je Pȃzan, stanovnica Pȃzank
Pazin, pazinskoj Samoupravnoj interesnoj zajednici (SIZ) za osnovno obrazovanje, u osnovnim školama u Motovunu i Pazinu te u pazinskom Centru za kulturu, a od 1994. bio je profesionalni političar.
Pazina, 23.III.1911. - Rijeka, 2.I.1995.). Gimnaziju je pohađao u Pazinu, a nakon emigracije iz Istre živio u Karlovcu. U Zagrebu je 1936. diplomirao i 1937. doktorirao iz prava. U studentskim dani
Literatura : pazinska gimnazija, Istra kroz stoljeća, 29, Pula-Rijeka 1984.
pazinske gimnazije, koje je izlazilo približno od 1910. do 1914. u nekoliko brojeva godišnje. To je društvo proizišlo iz tajnoga đačkoga društva Učka, utemeljenoga 1908. u Pazinu na načelima tadanjega
Pazinu, a blagajnica Marija Jericijo, učiteljica u Pazinu. Članovi revizijskog odbora bili su Fran Barbalić, učitelj u Bermu i Liberat Sloković, župnik u Svetom Petru u Šumi. Društvo je bilo klerik
Pazinu gdje je radio kao kateheta te predavao vjeronauk u liceju „Gian Rinaldo Carli“ (1904.-1938.). Godine 1922. imenovan je kraljevskim generalnim inspektorom za kulturna dobra Istre (pa
Pazinu, a uz to i upraviteljem župe Pazinski Novaki. Godine 1969.–72. organizirao je katolički pokret mladih, no ubrzo je uvidio da je u Istri najvažnije širiti pisanu riječ. Stoga je po povr
Pazinskoj knežiji za Nikolina upravljanja utvrdom i gradom car Fridrik III. izdao je naredbu da se zbog ratne opasnosti od Turaka prošire pazinski kašteli i pojačaju njegove fortifikacije. Prema burgu
Pazinu, središtu tadašnje austrijske Istarske knežije. U to je vrijeme pazinski prepozit bio vrlo važna osoba na području Knežije, koja je u crkvenoj podjeli dijelom bila pod jurisdikcijom porečkog bi
Literatura : Pazin“, Franina i Jurina, 2014.; isti, „Na poleđini plakata prije šest desetljeća nacrtao pazinski sportski kompleks“, Glas Istre, 5. 9. 2014.; isti, „Otac pazinskog nogometa&l
Pazin, 15.XII.1904. – Pazin, 4.II.1986.). Rođen je u pazinskom predgrađu Dubravica, u matične knjige upisan kao Aegidius Božidar, otac mu je bio željezničar Ivan (Ioannes), majka Marija (Mari
Pazina (45°16′N; 14°0′E; 278 m nadmorske visine); 197 stanovnika (2021.), sjedište istoimene općine. Nalazi se na važnom cestovnom pravcu iz Pazina prema Buzetu uz Pazinčicu, s
Pazinskom sjemeništu, potom je u Pazinu bio župnikom (1962.-1967.). Sljedeća ga je dužnost ponovo odvela u Poreč, gdje je bio generalni vikar biskupije, uvijek za biskupa Nežića. Od 1980. do 1984. mis
Pazinu, a ne u Kopru, kako je bilo planirano. Za Mužinu je Pazin bio prikladniji jer se tu, uz njemački i talijanski jezik, učio i ilirski ili hrvatski jezik, a i geografski položaj je povoljniji jer
Pazin, 1914. - Brescia, 19.II.1983.). U Talijansku ratnu mornaricu (Regia Marina) prijavio se 1931. Iskazao se u bitkama u Drugom svjetskom ratu u kojem je ostao invalid. Za hrabrost pokazanu na ok
Pazinu i Trstu, studirao je pravo u Beču i Gradcu (Grazu). Neko je vrijeme bio činovnik u Trstu, a od 1908. odvjetnik u Lovranu. Prve dvije pjesme objavio je 1886. u zadarskom časopisu Hrvatska. Po
Pazinu, a prvi učitelj glazbe bio mu je Saša Šantel. Djelovao je kao učitelj u Pazinu i Čepiću, a zatim kao gimnazijski učitelj pjevanja te orguljaš na školskim misama. Zbog talijanske okupacije Istre
Pazinske gimnazije tiskao je studiju o Pazinskom potoku i tekst Mošćeničkoga statuta. Zajedno s Vladimirom Nazorom, Matom Tentorom i Vjekoslavom Spinčićem sastavio je Spomenicu istarskih Jugoslavena z
...Pazinske k
Pazinskoj knežiji. Braća Giorgio i Francesco (XVI. st.), vlasnici Kožljaka, kao zaštitnici reformacije u Istri istupaju na saboru staleža u Ljubljani 1579. Sudjeluju i u borbama protiv Osmanlija, na s
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...