Rijeka), a sljedeće godine i etnografsko djelo Breme i počivalo. Zvoneća ‒ dela i užanci (Rijeka 2011.), gdje metodološki slijedi principe postavljene u knjizi Kastavština I. Jardasa. Romansiranu auto
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Literatura : rijeka_biografije_ciotta_de_giovanni.html; Sergio Cella, "Ciotta Giovanni", Dizionario Biografico degli Italiani, 25, 1981.
...Rijeka, 24.IV.1824. - Lovran, 6.XI.1903.). Njegov otac Lorenzo doselio se iz Livorna te je postao najjači trgovac drvom u Rijeci. Tu se oženio Adrijanom Marijom Ad
Istarski vjesnik, glasilo istarskoga partizanskog pokreta. Izdavač mu je bio Narodnooslobodilački odbor (NOO) za Istru, odnosno Prop-odjel Pokrajinskoga NOO-a za Istru. Prvi broj, bez nadnevka, pri
Rijeka i Pula. Rijeka je dobila dvije pruge 1873., jer je ugarski dio Monarhije poticao razvoj svoje luke u Rijeci, a austrijski nije htio propustiti mogućnost korištenja te luke, iako je svoju imao u
...rijeka je duga 53 km. Njezin je izvorišni dio u jugozapnom dijelu Ćićarijskoga pobrđa u flišnim, pretežno nepropusnim n
Rijeka, 15.IX.1903. – Rijeka, 18.I.1981.). Roditelji Frane i Marija doselili su se 1902. u Rijeku iz Grlića kraj Jablanca. U rodnom gradu završila je Učiteljsku školu, kratko radila u Osn
Rijeka" i "Lošinjske plovidbe Mali Lošinj". Flota društva se u početku sastojala od 38 malih drvenih brodova. Upriličila je redovne linije po Sredozemnom moru, za Grčku i Tursku, zatim za sjevernu Afr
Rijeka, 10.V.2001.). Mladost je proveo u Puli i Gorici, a u Trstu je studirao ekonomiju. Prve književne radove objavio je 1933. pod pseudonimom Lauro Chiari. U II. svjetskom ratu kao talijanski voj
Rijeka, 21. travnja 1791 - ?), rođena Kranjec, poznatija kao Karolina Riječka, žena koja je prema legendi u doba Napoleonskih ratova spasila grad od razaranja, a u pregovorima s engleskim admiralom Fr
rijekama. U životu Grka i Rimljana kupališta su bila važna društvena mjesta. U carskome Rimu prve javne terme podigao je Agripa (33. pr. Kr.), a od Augustova doba terme su se gradile u svim rimskim
Rijeka, 10.VII.1981.). Gimnazijsko školovanje završio je u Zagrebu, gdje je polazio Hrvatski državni konzervatorij i učio violinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je narodnu književnost
Rijeka, te Odbor za proslavu Matetićeva jubileja (90. obljetnice rođenja) i izgradnju Spomen-doma Ronjgi, utemeljen 1969. pri Kulturno-prosvjetnoj zajednici Rijeke. Voditelj Spomen-doma Ronjgi, ravnat
Rijeka, Nadahnuća, Osvit, Porečki glasnik...). Objavio je zbirke čakavskih stihova Briskvin cvit iz bukalete (Poreč 1988.), Kantunali (Rijeka 1991.), Glavnja vognja (Rijeka 1996.), priče na čakavskom
Veli Jože, div iz hrvatske istarske mitske predaje. U Divovi peru noge pučki kazivač priča: »Jedan sedi poli brdce, a drugi na Svetoj Katarini i noge si peru u Brusnu, u potoku. Jednoga su zv
...Rijeka, 5.I.2008.). Školovao se i usavršavao u glumačkoj školi Istituto di studi per lo spettacolo u Rimu
...Rijeka, 25.X.1969.). Nakon povratka s obitelji iz izbjeglištva u Češkoj (1915.-18.), završio je 1921. učiteljsku školu u Kastvu. Već je tada p
Rijeka), G. Ostojić-Cvajner (Pula), A. Curto (Rovinj), M. Ivetić (Pazin), Lj. Domić (Rijeka), T. Vorano (Labin), M. Zinaić (Rijeka), J. Mikuž (Ljubljana).
Rijeka, 2.I.1995.). Gimnaziju je pohađao u Pazinu, a nakon emigracije iz Istre živio u Karlovcu. U Zagrebu je 1936. diplomirao i 1937. doktorirao iz prava. U studentskim danima objavio je rad o Šim
rijeka, kao ni gdje joj je izvorište. Račvanje Dunava na međi tračke i skitske zemlje te crnomorsko mu i jadransko ušće prvi je, čini se, zabilježio grč. tragičar Eshil u izgubljenoj drami o Promete
Rijeka, 1.VIII.1884.). Jedan od prvih promicatelja zamisli da se Opatija proglasi klimatskim i morskim lječilištem, u čemu su ga podupirali bečki kliničari i balneolozi, osobito dr. Leopold von Sch
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...