Rezbareni triptih iz crkve sv. Jakova u Bačvi, 15. st., za koji se navodilo da ga je izradio Alvise Orso iz Motovuna, ali kasnije se pripisuje venecijanskom rezbaru Jacopu Moronzoneu, (preuzeto https://www.ppmi.hr/hr/patrimonio/katalog-predmeta/item/1084/, snimio Ivo Puniš), 2017.

Orso, Alvise (da Montona)

Orso, Alvise (Alvise Orso da Montona), rezbar? (Motovun, XVI. st.?).

Pretpostavljeni autor rezbarenog triptiha iz crkve sv. Jakova u Bačvi. Jedini podatak o njemu potječe od konzervatora Antona Gnirsa koji je 1913., u izvještaju objavljenom u Mitteilungen der Zentral-Komission, piše kako je 1912. uočio triptih na oltaru crkve sv. Jakova u Bačvi. Opisuje ga kao "istrunulog" te navodi da je restauriran u Puli. Na fotografiji uz objavu vidljivo je stanje poliptiha prije restauracije. Gnirs u svojem lapidarnom izvješću navodi da je riječ o "radu Alvisea Orsa iz Motovuna, XVI. stoljeće". Ovaj je navod o atribuciji i dataciji prihvatila Vanda Ekl u svojoj monografiji o istarskoj gotičkoj skulpturi te stilske osobine umjetnine ističe kao primjer dugotrajne perzistencije gotičkih stilskih oblika.

Nije poznato kako je Gnirs došao do podatka o Orsu. Vjerojatno ih iščitava iz oštećenog natpisa na predeli, gdje se i danas nazire nekoliko slova i koji je svojedobno možda bio čitljivi. Valja napomenuti da je ploča predele, na kojoj je ostatak natpisa, duža od ostalog dijela rezbarije što ukazuje da je možda nastala kasnije. Ne postoje drugi izvori u kojima se spominje rezbar takva imena. Prema više autora reljefi i oblik triptiha pokazuju osobine gotičkog venecijanskog rezbarstva iz sredine 15. st. te se pripisuje venecijanskom rezbaru Jacopu Moronzonu (Jakov, Giacomo, Jacopo Moronzone/Moranzon di Caterino) zabilježenom od 1413. do 1467. Inače, triptih je privremeno pohranjen u spremištu Zbirke crkvene umjetnosti u Biskupiji u Poreču.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Anton Gnirs, "Berichte der Landeskonzervators Gnirs (Künstenland) über seine Tatigkeit", Mitteilungen der Zentralcomission für Denkmalpflege, Wien, 1913., 162-163; Vanda Ekl, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982.; Lucia Sartor, 2Per la scultura lignea veneziana del Quattrocento: gli intagliatori Giacomo e Gaspare Moranzone", u: L' arte del legno in Italia. Esperienze e indagini a confronto, Atti del convegno, Pergola 9-12 maggio, Giovanni Battista Fidanza ur., Perugia 2005., 23-34; Ivan Matejčić, u: Umjetnička baština istarske crkve 2, kiparstvo od 14. do 18. stoljeća, Pula 2017., 107-110.