Bačva, panorama, (snimio Vladimir Bugarin), 2021.

Bačva

Bȁčva (tal. Mondellebotte), naselje u općini Višnjan (45°15′N; 13°43′E; 216 m nadmorske visine), 16 stanovnika (2021.).

Leži na lokalnoj prometnici 10 km sjeveroistočno od Poreča i 3 km južno od Višnjana.

Stanovnik je Bačvȁnac, stanovnica Bȁčvanka, a pridjev bȁčvanski i bȁčvarski.

Mještani se bave poljodjelstvom, a posljednjih godina ugostiteljstvom, proizvodnjom hrane i turizmom. Od 1996. tvrtka Milena proizvodi prerađevine od bakalara te je u tom poslu među najvećima u Hrvatskoj.

U naselju je gotička crkva Majke Božje od Karmela, obnovljena u XVII. i XVIII. st., zadržala je jednostavan gotički portal. U crkvi je veliki drveni pozlaćeni oltarni retabl iz posljednje trećine XVII. st., rad iste regionalne radionice koja je 1678. izradila oltar u crkvi sv. Jelene u obližnjem Markovcu. Na sjevernom zidu u crkvi je pričvršćena nadgrobna ploča bačvanskoga župnika Stjepana Dekovića (1581.) s reljefnim ukrasom i glagoljskim natpisom. Tu je pohranjen i nadvratnik s nekadašnje župne kuće s glagoljskim natpisom iz 1602.

Župa obuhvaća i naselja Barat, Košutići, Pršurići, Radovani, Rafaeli, Zoričići, Ženodraga i Žikovići.

Župna crkva sv. Jakova s visokom preslicom primjer je arhitekture specifične regionalne tipologije: polukružna apsida upisana je unutar ravnog začelja. U njoj su zidne slike koje se zbog stilske podudarnosti s onima u Sovinjaku, potpisanim 1571., pripisuju slikaru Dominiku iz Udina. Ističe se simbolični prikaz Svete Nedjelje (Santa Domenica) okolo čijeg su lika naslikani različiti alati uporabom kojih se može povrijediti zapovijedani nedjeljni nerad. U crkvi je, do pred kraj XX. st., na oltaru bio gotički reljefni oslikan drveni triptih iz sredine XV. st. s reljefima Bogorodice s Djetetom, sv. Jakova i nepoznatog sveca ili svetice. Pripisan je venecijanskom rezbaru Jacopu Moronzonu. Na predeli triptiha nazire se nekoliko naslikanih slova, a 1913. Anton Gnirs u vijesti o njegovoj restauraciji navodi da je to „rad Alvisea Orsa iz Motovuna, XVI. stoljeće“, ali za to nema dokaza. Triptih je privremeno pohranjen u spremištu Zbirke crkvene umjetnosti u Biskupiji u Poreču.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Ljubo Karaman, "O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre", Historijski zbornik, 1949.; Andre Mohorovičić, "Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera", Ljetopis JAZU, 1957., 62; Iva Perčić, Zidno slikarstvo Istre (katalog), Zagreb 1963; Branko Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.; Željko Bistrović, Šareni trag istarskih fresaka, Pula 2011.; Vlasta Zajec, Studije o drvenim oltarima u Istri, Zagreb, 2014.; Ivan Matejčić, u: Umjetnička baština istarske crkve 2, kiparstvo od 14. do 18. stoljeća, Pula 2017.

Vezani članci

Višnjan

Slučajna natuknica

Grimalda