Benčić, Dragomir, partizanski zapovjednik, general, građevinski inženjer, narodni heroj (Pula, 30.X.1911. – Zagreb, 23.VI.1967.).

Otac mu je bio Frane, majka Antonija, rođ. Buljan. Osnovnu školu pohađao je u rodnom gradu, a gimnaziju u Ljubljani, kamo se obitelj
sklonila od talijanskog fašizma. Maturirao je 1930. i počeo studirati građevinarstvo na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. Studij je višekratno prekidao zbog loših imovinskih prilika te je radio je kao tehničar.

Uoči II. svjetskog rata počeo surađivati s antifašističkim pokretom, a 1941. priključio se narodnooslobodilačkom pokretu (NOP) te je sudjelovao u osnivanju prvih partizanskih jedinica u Sloveniji. Godine 1942. stupio u Narodnooslobodilačku vojsku i učlanio se u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ, kasnije Savez komunista Jugoslavije, SKJ). Kao politički komesar I. čete Notranjskog odreda bio je ranjen u borbi (tijekom rata bio je tri puta ranjavan). Potom je imenovan političkim komesarom bataljuna Dolomitskog odreda, pa Prve istarske brigade "Vladimir Gortan" i 13. slovenske udarne brigade te 14. divizije 4. operativne zone za Štajersku i Korušku i 9. korpusa NOVJ. Kao komesar korpusa bio je na čelu 30. i 31. divizije, koje su oslobodile Trst početkom svibnja 1945. Partizanski nadimak bio mu je Brkin.

Nakon rata bio je članom Glavnog odbora Osvobodilne fronte Slovenije, tajnikom Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru i Slovensko primorje, pomoćnikom zapovjednika Zagrebačke vojne oblasti za političko-upravne poslove te načelnikom Tehničke uprave Državnog sekretarijata za narodnu obranu, a kao general-pukovnik Jugoslavenske narodne arnmije (JNA) obnašao je i druge visoke vojne dužnosti. Kao član Partije bio je u Opunomoćstvu Centralnog komiteta SKJ za Organizaciju SK u JNA te predsjednik istovrsnog tijela za Zagrebačku vojnu oblast.

Studij građevinarstva završio je 1950. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a Višu vojnu akademiju 1956. u Beogradu.

Narodnim herojem proglašen je 27.XI.1953. Bio je nositelj niza jugoslavenskih ordena: ratne zastave, bratstva i jedinstva I. stupnja, partizanske zvijezde II. stupnja, za hrabrost, za zasluge za narod II. stupnja i dr.

Nakon njegove smrti je tijekom školske godine 1967./68. osnovna škola u Hrpeljama nazvana "Dragomir Benčič - Brkin", a postavljeno mu je i spomen-poprsje, rad kipara i arhitekta Francea Rotara. Iako je 1991. u ondašnjoj Općini Sežana bilo prijedloga da se škola preimenuje, prevladao je stav da Benčićevo ime ostane i sačuva se spomen na narodnog heroja.

Njegovo ime nose ulice u Hrpeljama, Kopru, Sežani i Puli.