Štriga ili štringa, štrigo, štrigon, štrigun (prema tal. strega: vještica, od vulg. lat. striga, lat. strix: sova krvopija, noćna mora), u nar. vjerovanju u hrv. primorskom pojasu od Istre do Dubrovnika, te u sjev. Italiji i dijelu Švicarske, vještica ili vještac, u pravilu žena ili muškarac s nekim posebnim, prirođenim ili naučenim opakim moćima kojima nanosi štetu ljudima i životinjama.

To je osoba začeta na Božić, Uskrs ili o kvatrama, ili rođena o kvatrama. Rađa se u crvenoj ili crnoj košuljici i s malim repom. Do dobi od 24 godine nije opasna, potom počinje činiti zlodjela i pakosti, ali potpuno izgubi moći ako je netko otkrije i vikne njezino ime. Danju živi poput drugih ljudi, a obično se u kasnu večer ili oko ponoći, pretvara u žabu, mačku, psa, svinju, vola, leptira i dr. U to doba, posebno za loša vremena, leti na sastanke s drugim štrigama, koje se okupljaju na posebnim mjestima, raskrižjima, smetlištima, vrhovima planina ili pod orahovim stablom, među sobom se tuku gorućim bakljama, pričaju kome su naudile i dogovaraju se gdje će pronaći iduću žrtvu. O Sv. Ivanu (24.VI) u ponoć plešu oko paprati, i tu noć paprat procvjeta. Najraširenije je vjerovanje da š. baca čari i uroke na ljude i životinje i tako ih čini bolesnima, neplodnima, kravama oduzme mlijeko, volovima srce i radnu snagu, djeci zdravlje tako da umru, posvadi mladića i djevojku, učini da se osoba utopi, donosi loše vrijeme i stvara tuču i sl. Kada umre osoba za koju se vjerovalo da je bila š., u usta joj se stavi čavao ili kakav oštar predmet od kovine kako bi se spriječio njezin povratak.