Razne vrste kosira (treći zdesna je sjekač zvan maršan/mašan ili kortelač), snimljeno na izložbi u Tinjanu, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Neven Lazarević), 2017.

tradicijsko oruđe

Tradicijsko oruđe, predmeti i sprave koji pomažu u obavljanju pojedinih tradicijskih djelatnosti (poljodjelstvo, seoski obrt i šumski radovi, ribarstvo, graditeljstvo, rukotvorstvo).

Neka oruđa ili njihove dijelove izrađivali su sami seljaci za potrebe svojega domaćinstva, no češće su to bili spretniji suseljani ili specijalizirani seoski majstori. U tradicijsko se oruđe ubrajaju: oruđe za oranje (vrganj – plužica, plug), za pripremu tla (grapa – brana) ili kopanje (pikun – trnokop, badilj – lopata, različite vrste motika: sapon, saponela, štrpača, rogi); za žetvu i skupljanje sijena (srp, kosa, vile, grablje), za obradu žita (cip/cep – cijep, lopar – drvena lopata za vijanje), za rad s drvom i sitni alat (sikira/sekira – sjekira, kosir, rankun, mršan, šegon – pila, svedar – ručno svrdlo, teslica, klišta/klešća, rašpa, lima– turpija, morš – škrip, brus), za rad s kamenom (bat – čekić, različita dlita/dleta, puntaroli, klini), za ribolov (razne mriže, udice, parangali, vrše, osti), za pripremu prediva i izradu tkanina (stupa, trlica, greben, preslica, vreteno, motovilo, rašak, kolovrat, snovača, krosna – vodoravan tkalački stan).

Nazivlje za pojedina oruđa uvelike se razlikuje u pojedinim lokalnim govorima. Iako uglavnom istisnuta i zamijenjena industrijskim pomagalima, neka tradicijska oruđa, npr. kosir i rankun, i dalje su nezaobilazna oprema seoskih domaćinstava. Kosir služi kao univerzalno pomagalo pri poslovima s drvom. To je široko sječivo s povijenim oštrim vrhom, usađeno u čvrstu drvenu dršku. Izrađivali su se u više veličina: veliki kosir služio je za sječu i grubu obradu drva, oštrenje kolaca, kosir srednje veličine za podrezivanje voćaka i loze, sječu šiblja i finiju obradu drva, a najmanji, kosirić ili kosirica (ponekad izrađivan i na preklop) služio je kao džepni nožić za sitno rezbarenje ili najfiniju obradu drva, te cijepljenje voćaka i loze. Kosir se izvan uporabe nosio obješen na posebnoj kuki – gancu ili rampinu, zataknutoj o remen. Rankun je poljoprivredno oruđe slično kosiru, od kojega se razlikuje po tome što je nasađen na dužu drvenu dršku. Služi za sječu granja i trnja. Vrh mu je zatupljen, a pri dnu ima izbočen šiljak, kojim se posječeno trnje može uklanjati i prenositi.

Komentari

  • Radenko Sloković

    07.02.2020. 04:23

    Joh da to čitaju naši nonići! Badilj nije lopata!
    Badilj i lopata služe za dvije različite namjene koje isključuju jedna drugu, zna svatko tko je probao koristiti te alatke. A uz to i različito izgledaju. Badilj za razliku od lopate ima potpuno ravan donji metalni dio budući da se ne koristi za prebacivanje materijala već za kopanje (u)badanjem, odakle, pretpostavljam i dolazi ime. Uz to, tradicionalni badilj kakvog ja poznajem (i koristim) ima još jedan dodatak na koji se prisloni stopalo, te se tako, uz pritisak noge badilj utisne u zemlju. Badilj je isto što i štihača (hrv. posuđenica iz njemačkogI ili ašov (srpska posuđenica iz mađarskog). Jedino se valjda u Istri i otocima zadržao stari hrvatski izraz za tu riječ. Mi je koristimo i dan danas, a upravo sam jutros "zbadilja" pol vrta pa mi je palo na pamet da proguglam i potvrdim svoju teoriju.
    Dakle od glagola bosti, (pro)badati:
    Primjer: "Čuvaj se te krave, tajsta bada z rogi. Će te ubos!"

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Ostrogoti