atletika

Atletika, sportska grana koja obuhvaća određene tjelesne aktivnosti nastale iz prirodnih oblika kretanja: hodanja, trčanja, skokova, bacanja i njihovih kombinacija u obliku višeboja. Glavni je dio programa Olimpijskih igara. Do sredine XIX. st. u Istri su tradicijske atletske discipline živjele prigodom proslava, sajmova, obljetnica i sl. Potom se sport, pa tako i atletika, razvijao prema suvremenoj koncepciji. Do početka XX. st. trčanje je bilo natjecateljska disciplina i dio aktivnosti u sklopu izletničkih i turističkih udruga. Ozbiljnije se atletika razvija nakon osnivanja Hrvatskoga sokola (Prvi istarski sokol) u Puli (21.IX.1897.), pod vodstvom Lacka Križa. Ministarskom uredbom od 29.IX.1905. gombanje je postalo obvezatnim školskim predmetom, tako da su i u školama započela službena atletska natjecanja. Do I. svjetskog rata atletika se razvijala u nekoliko klubova kao sekcija. Među najpoznatijima su bili pulski klub Veloce Club Polese (najstarija sportska organizacija), Edera i dr. Veloce Club Polese raspušten je 1915. pa obnovljen 21.IV.1919., kad je u Šijanskoj šumi u Puli priredio je atletski miting s više od 300 natjecatelja. Nakon toga priređene su mnogobrojne utrke i natjecanja, npr. noćna utrka na 6500 m po Puli 7.I.1921. Fašistička je vlast do 1943. snažno utjecala na sport, a pogotovo na atletiku, jer je tjelovježbu smatrala glavnim čimbenikom jačanja duha nacije. Mnoge sportske organizacije osnovane su u većim pulskim četvrtima nakon II. svjetskog rata. Sportsko društvo »Nino Valconi« bilo je prvo takve vrste u Puli za angloameričke uprave. U Sportskom društvu Julijskih partizana, osnivač kojega je Edoardo Rajković, jedna od osnovnih disciplina bio je cross country, tradicionalni sport Puljana. Uz ostale sportove laka atletika bila je sekcija pri sportskom društvu Unione sportiva operaia.

Pri Društvu za tjelesni odgoj Partizan iz Pule Radovan Kirin pokrenuo je 1955. atletsku sekciju. Prvi atletski klub Pula osnovan je 1961., a 1965. mijenja ime u 3. januar. U idućem desetljeću, koje je bilo najuspješnije u povijesti atletike u Istri i Puli, klub je promijenio ime u Puljanka, a danas se zove Istra. Kroz njega je prošao velik broj vrlo uspješnih atletičara i atletičarki, od kojih su najpoznatiji: Marinela Foško Lepinjica, jugoslavenska reprezentativka, rekorderka u skoku uvis (1,84 m) u Beogradu 23.VI.1990.; Zlatko Homoki, prvak Balkana 1965. u štafeti 4×400 m (4min 13,08s); Ivica Karasi, sedam puta prvak Jugoslavije, šest puta prvak Balkana na 100 m i 200 m, s rezultatom 10,4s (ručno mjereno!) na 100m u Skoplju 22.VI.1974., odnosno 21,2s na 200 m u Zagrebu 9.VI.1974., također ručno mjereno, a najbolji mu je rezultat 10,2s na 100 m na prvenstvu Balkana 1970. u Bukureštu, čime je postao rekorder Jugoslavije i Balkana, drugi na europskim tablicama, po broju nastupa za reprezentaciju (120) zauzima drugo mjesto, 12 puta obarao je državne rekorde; Nevena Lenđel, reprezentativka, bila je treća na Univerzijadi u Pekingu, druga na Mediteranskim igrama u Tunisu 2001., prva u Americi 2003., ima treći rezultat svih vremena u Hrvatskoj u skoku uvis (1,91 m) iz Göteborga 1.VIII.1999; Predrag Melnjak ima 7. rezultat svih vremena na 400 m (46,49s) iz Soluna 4.IX.1988., 5.najbolji rezultat na 800 m (1min 47,2s) iz Splita 8.VI.1986; Elvis Peršić, reprezentativac i višestruki prvak Hrvatske na 200 i 400 m, sudionik OI u Sydneyu 2000., prvak Kupa Europe na Cipru 2001., 8. rezultat svih vremena na 200 m (21,36s) u Zagrebu 8.VII.2002; Milovan Savić višestruki je sudionik OI (Montreal 1976; Moskva 1980., polufinale na 800 m), peterostruki prvak Jugoslavije, prvak Mediterana (1975. u Alžiru, 800m i štafeta 4×400m), 11 puta prvak Balkana, prvak Kupa Europe i drugi na Univerzijadi (1977.), član reprezentacije Europe, treći na dvoranskom prvenstvu Europe (1976.), ima 9. najbolje vrijeme na 400 m (46,93s) iz Sofije 14.VI.1980., drugi rezultat u povijesti Hrvatske na 800 m (1min 45,52s) iz Helsinkija 29.VI.1977; Milan Vitasović prvak je Jugoslavije i kupa na 3000 m s preponama te reprezentativac, finalist Kupa Europe u Leipzigu 1975., 8. rezultat svih vremena (8min 48,6s) iz Zagreba 1.VI.1975. Državni rekord zadržali su: Ivica Karasi na 50 m u dvorani (5,79s, Madrid 1968), te na 4×200m (1min 27,2s); Milovan Savić na 1000m (2min 17,9s, Karlstadt, 18.VIII.1977.); Predrag Melnjak, juniorski rekord na 800 m (1min 47,2s, Split 8.VI.1986.), dvoranski rekord na 800 m (1min 46,40s, Torino, 10.II.1988.); Elvis Peršić u štafeti 4×400 (reprezentacija Hrvatske, uz Habuna, Bakarića i Juričića; 3min 5,42s, Ljubljana 25.VII.2000.). Svi su stekli status Zaslužnog sportaša Istre, koji se dodjeljuje osvajačima medalja i sudionicima velikih natjecanja, višestrukim seniorskim državnim prvacima, najboljim sportašima i sportašicama. Jedan od doajena atletike, Radovan Kirin, dobio je 2002. najveću nagradu iz područja sporta – Nagradu HOO »Matija Ljubek« – za životno djelo.

 

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply