Turnina, panorama iz zraka, u pozadini Rovinj, (snimio Josip Višnjić), 2021.

Turnina

Turnȉna (tal. Torre di Boraso), snažna obrambena kula, čiji se ostatci nalaze na uzvišenju (106 m nadmorske visine) 4 km sjeveroistočno od Rovinja.

Pietro Coppo vidio ju je u XVI. st. kao cjelovitu građevinu te naveo da je veličine 9,6×8,4 bečka hvata u tlocrtu i 14 bečkih hvata visine. Izgrađena je u doba franačke vlasti u IX. (ili najkasnije X.) st. na izvanrednom strateškom položaju (na mjestu prapovijesne gradine), s kojega se mogu nadzirati sve kopnene komunikacije koje vode prema Rovinju, ali i plovni putovi uz zapadnu istarsku obalu, od Lima do Brijuna/Briona. Naziv Torre di Boraso (turris Voraginis) nastao je vjerojatno zato jer se vjerovalo da je kula izgrađena nad podzemnim hodnicima iskopanima u živoj stijeni, a hrvatski naziv uvećanica je od turan (toranj, kula).

Tipologija Turnine jedinstvena je u Istri; to je jedina stambena kula na Poluotoku, što je tipologija koja prethodi klasičnim srednjovjekovnim utvrdama, za koje je svojstvena podjela na stambeni i obrambeni dio (na palas i na branič-kulu). Način organizacije prostora te otvori na razini 1. i 2. (a vjerojatno i 3.) kata dokazuju da je služila i za stanovanje. Od XII. st. bila je u posjedu akvilejskog patrijarha, 1283.–1331. njome je u njegovo ime upravljala obitelj Castropola, nakon čega pada u ruke Mlečana. Utvrda u XIV. st. gubi feudalno-rezidencijalnu funkciju, a potpuno je napuštena tijekom XV. st. jer je izgubila stratešku važnost.

Znatno je porušena u Drugom svjetskom ratu, kada ju je 1944. minirala njemačka vojska.

Od 2013. na njoj se obavljaju opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi te sustavna arheološka istraživanja.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Luigi Foscan, I Castelli medioevali dell’Istria, Trieste 1992.; Josip Višnjić, „Turnina (Torre di Boraso) – Carolingian period fortress and high medieval keep“, Fortifications, defence system, structures and features in the past, ur. Tatjana Tkalčec i dr., Zagreb 2019., 209-224; Josip Banić, Istarski kašteli, Pula 2022., 48-55.