Istarski vodovod d. o. o. Buzet

Istarski vodovod d. o. o. Buzet, okosnica je vodoopskrbnoga sustava Istre. Njegova je izgradnja započela 1930. kaptažom izvora Sv. Ivan kraj Buzeta. Time se počela ostvarivati zamisao kompleksnoga rješenja opskrbe pitkom vodom, što je jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u povijesti istar. poluotoka.

Na temelju idejnoga projekta tal. inženjera Gina Veronesea započela je izgradnja triju vodovodnih sustava u Istri: istarskoga, rižanskoga i labinskoga. Istarskim je vodovodom 1934. najprije potekla voda cjevovodom od izvora Sv. Ivan preko izvora Sv. Stjepan do Buja, s račvanjem prema Novigradu, odn. Umagu; 1935. pušten je u pogon rižanski vodovodni sustav za opskrbu Koparštine, a 1940. Labin i Raša priključeni su na vodovod iz izvora Kožljaka s crpnom stanicom Fonte Gaja u dolini Raše. Iste je godine i Pazin dobio vodu preko crpne stanice u Karojbi. Nakon velikih razaranja za II. svj. rata, 1947. osnovano je Oblasno vodovodno poduzeće za Istru, sa sjedištem u Poreču i ispostavama u Buzetu i Labinu, obnavljaju se vodovodni sustavi i grade novi vodovodni ogranci. Ugradnjom četiriju crpnih agregata 1959. povećan je kapacitet crpne stanice Sv. Stjepan (do tada usko grlo) do maksimalnih 208 litara vode u sekundi. Zbog sve većih potreba stanovništva i gospodarstva te razvoja turizma u priobalju Istre od 1963. počinju istražni radovi i pripreme za izgradnju vodovoda Gradole u dolini rijeke Mirne. U njegovoj izgradnji, temeljem ugovora o zajedničkom ulaganju iz 1967., sudjeluju u začetku Istarski vodovod i Rižanski vodovod iz Kopra, a nakon dvije godine kao suulagač i Vodaplin iz Pule. Na izvor Gradole 1970. priključeni su potrošači Portoroža, Pirana, Umaga i Rovinja, 1975. Pule i 1984. Kopra. Za ostvarenje projekta vodovodnoga sustava Gradole, kojim je Istra dobila novih 1000 litara pitke vode u sekundi, zaslužan je Željko Žudić, ravnatelj Istarskoga vodovoda 1963–77. Vodovod od 1977. posluje pod nazivom Radna organizacija Istarski vodovod Buzet. Zbog povećanja potrošnje vode u jeku turist. sezone Istarski je vodovod, zajedno s vodovodima iz Pule i Labina kao suulagačima, te uz financ. pomoć dr. gradova i općina u Istri i države izgradio branu, akumulaciju u sklopu projekta vodoopskrbnoga sustava Istre Butoniga. Voda iz akumulacije Butoniga uključena je 1990. u vodovodni sustav, čime je postala strateškom rezervom u slučajevima povećane potrošnje. God. 2002. pušteno je u pogon postrojenje za kondicioniranje pitke vode. Istarski vodovod ima oko 300 zaposlenika (2003).

http://www.ivb.hr/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Informatika