Veli Jože

Veli Jože, div iz hrv. istarske mitske predaje. U Divovi peru noge pučki kazivač priča: »Jedan sedi poli brdce, a drugi na Svetoj Katarini i noge si peru u Brusnu, u potoku.

Jednoga su zvali Veli Jože«, a u Divovi grade toranj: »Su bili neki veli i jaki judi. Kad su zidali turan u Mutunu i u Buzetu i crekvu pod grotu, da su si bat posujivali jedan drugomu. Jedan je bi u Mutunu, a drugi u Svetom Štefanu i su si preko drage davali bat. I žene su bile jake, pa su na glavi nosile kolonu od crikve, a na hrbatu otroka i još su po putu plele hlače«. Najpoznatija je umjetnička obradba lika Velog Jože u istoimenoj priči V. Nazora (1908). Usmena je predaja djelovala na pisca, ali je i umjetnička slobodna obradba teme povratno nadahnjivala nar. predaju sve do naših dana. Veli Jože svojom simbolikom i metaforičnošću i bajkovitošću upućuje na vječnu borbu Dobra i Zla, na sudbinu istar. Hrvata tijekom povijesti pa do novijega doba. Veli Jože povezuje i isprepleće usmeno i književno, drevno i suvremeno, govoreći o sudbini Hrvata u Istri tijekom duge povijesti trpljenja, odnarođivanja i prkosa, a iz toga proizlazi i crno-bijela karakterizacija te karikiran odnos stranoga i domaćeg elementa. Izmišljajnost, tj. fikcionalnost, knjiž. postupkom dolazi na mjesto životno stvarnoga i mogućega, u smislu nove zbiljotvornosti, koja je tek u krhkoj asocijativnoj svezi s realnim ili usmenim pripovijedanjem preoblikovanim činjenicama. I nar. predaja i Nazorov tekst likom Veloga Jože tumače istinu o pov. usudu i položaju istar. čovjeka, o nac. borbi i socijalno-staleškim sukobima hrv. kmeta, težaka, poslušna i do samozataje pokorna, potom smjela i pobunjena orijaša, uspravljena diva koji od Mlečića konačno traži pravicu. Veli Jože utjelovljuje težnju i potragu za pravdom i slobodom, a suprotstavljen je nasilju, mraku i tlaci. Josip Bratulić piše kako za suvremeni književni ukus nije neobično da divovi žive zajedno s ljudima, koji nas se ne doimlju kao patuljci, te da je i u literarnoj preradbi Veli Jože sličniji Rabelaisovim negoli Swiftovim junacima.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Z. Črnja, Zaspal Pave, u: Z. Črnja, Hrvatski Don Kihoti, Rijeka 1971; V. Nazor, Istarske teme, I–II, Pula, Opatija–Rijeka–Rovinj–Zagreb 1984; M. Bošković-Stulli (priređivač), Zakopano zlato, hrvatske usmene pripovijetke, predaje i legende iz Istre, Pula–Opatija–Rijeka–Rovinj–Zagreb 1986.