Idrisijeva Tabula Rutgeriana

Idrisi (Edrisi), el-

Idrisi (Edrisi), el- (arap. Abū ‘Abdullāh Muḥammad al-Šarīf al-Idrīsī), arapski geograf i kartograf te farmakolog i botaničar (vjerojatno Ceuta, oko 1099. – Ceuta ili Sicilija, oko 1164.).

Studirao je u Córdobi i proputovao Sredozemlje od Španjolske do Male Azije.

Na poziv normanskoga kralja Rutgera II. (1130.–1154.) boravio je više godina u Palermu i po kraljevu nalogu sastavio kartografski opis (na arapskom i latinskom jeziku) dotad poznatoga svijeta Zabava za onoga tko posjećuje zemlje svijeta, poznatiji kao Rutgerova knjiga (Kitab Rugiar), dovršen 1154., uz koji je izradio i Zemljovid nastanjenih područja svijeta u 70 sekcija (Tabula Rogeriana) te zemljovid svijeta urezan u veliku srebrnu ploču, koji nije sačuvan. Koristio se brojnim podatcima starijih kartografa, ali donosi i niz novih podataka, primjerice o pribaltičkim krajevima. U djelu je opisana i Istra tako što su navedena mjesta na obali ili u njezinoj neposrednoj blizini te udaljenost između njih, uz kratak opis (npr., za Pulu piše da je „vrlo lijep grad, velik i dobro napučen s uvijek opremljenim brodovljem“). Gradovi su nanizani od Kopra do Lovrana, uz napomenu da je potonji „posljednji grad akvilejske zemlje“ (tj. zemalja akvilejskog patrijarha).

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.


Literatura

Michele Amari – Celestino Schiaparelli, „LʼItalia descritta nel »Libro del Re Ruggero« compilato da Edrisi“, Atti della Reale Accademia dei Lincei, anno CCLXXIV, 1876-77, serie seconda, volume VIII., Roma 1883.; Laura Gorlato, „Come Edrisi descrive il Veneto e lʼIstria“, Pagine istriane, ser. IV, 1-2, 1960., 51-62; Monumenta cartographica Jugoslaviae, II, „Srednjovekovne karte“, odabrao i priredio Gavro Škrivanić, Beograd 1979.; Mirko Marković, „Istra i njezino upoznavanje od najstarijih vremena do pojave prvih regionalnih karata“, Problemi sjevernog Jadrana, 7, 2000., 5-38.

Slučajna natuknica

Čehić, Albino