Finderle, Viktor

Finderle, Viktor, liječnik (Nabrežina kraj Trsta, 6.XII.1902. - Rijeka, 30.I.1964.). Otac mu je bio iz Svetog Martina kraj Buzeta, a majka (rođ. Cerovac) također s Buzeštine. Obitelj je radi očeve službe u austrijskoj žandarmeriji bila u raznim mjestima, ali nekoliko godina nakon Viktorova rođenja otac je napustio državnu službu, obitelj se preselila u Rijeku, gdje je na Zametu otac vodio gostionicu.

Viktor je na Zametu završio osnovnu školu, a gimnaziju na Sušaku pohađao je od 1913. do 1921. Studij medicine upisao je odmah potom u Zagrebu, i diplomirao u siječnju 1927. Odlučio se vratiti u Rijeku, te je zagrebačku diplomu nostrificirao u Italiji, a položio je i državni ispit. Radio je najprije u opatijskoj bolnici, a 1928. prešao je u riječku bolnicu Sv. Duha. Ginekologiju i opstetriciju specijalizirao je na Sveučilištu u Padovi 1936. Usavršavao se u kirurgiji, ginekologiji, onkologiji i radioterapiji u Berlinu, Hamburgu, Dresdenu, Pragu, Parizu, Padovi i Rimu. Do 1941. bio je voditelj kirurško-ginekološkog odjela, a tada je mobiliziran u talijanski vojni sanitet. Radio je je u vojnoj bolnici u Ičićima, a potom u Crikvenici, gdje je sanitetski materijal krijumčario iz bolnice i predavao ilegalnoj vezi za partizane. Iako je bio uhićen, uspio je - čini se hineći povredu ruke - biti premješten u Valdoltru, a potom u vojnu bolnicu u Padovi, gdje je dočekao kapitulaciju Italije. Odmah potom otišao je u partizane, gdje je djelovao u kirurškim ekipama između Like, Korduna i Velebita. Ranjen, u kolovozu 1944. prešao je u savezničke bolnice u Italiji, gdje je radio u Gravini, Grumu i Bariju. Demobiliziran je krajem 1945. kao sanitetski potpukovnik. Poslije kraćeg rada u Zagrebu, vratio se u Rijeku, gdje je 1946. osnovao Rodilište i Ginekološki odjel Opće bolnice u Rijeci, a potom i Radiološki odjel za onkologiju i Primaljsku školu kojoj je od 1948. bio i ravnateljem. Organizirao je i riječko Udruženje dobrovoljnih davatelja krvi.

U širim medicinskim krugovima najpoznatiji je po izumu vakuum ekstraktora koji se i danas koristi u porodništvu. Razvio je originalnu ideju koju je kasnije usavršio T. Malström, ali priznajući mu prvenstvo izuma. Iako je rezultate primjene vakuum ekstraktora početkom 1950-ih godina objavio u vodećim svjetskim časopisima, u domaćoj su sredini reakcije bile vrlo suzdržane, na granici indiferentnosti i negativne konotacije. Karijera mu je naprasno prekinuta 1955., kad je izbačen iz partije i dobio otkaz u riječkoj bolnici. Do 1958. je radio u rodilištu u Voloskom, a zatim je otišao u mirovinu.

 

 

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

L. Mirošević, B. Margalić, Utjecaj Finderleova i Malströmova vakuum ekstraktora na primjenu forcepsa, u dovršavanju porođaja, Acta Facultatis medicae Fluminensis, 19, 1994, 2, 181-188; V. Dugački, Finderle, Viktor, Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb 1998, 269-270; Viktor Finderle (1902-1964) Liječnik, znanstvenik, inovator, humanist i domoljub, Zbornik radova znanstvenog skupa prigodom 100. obljetnice rođenja i 50. obljetnice patentiranja njegovog vakuum ekstraktora, Biblioteka AMHA, Knjiga 4, Rijeka 2009.

Slučajna natuknica

Tentor, Mate