Koparska brda (Šavrinska brda, Istarska brda)

Koparska brda (Šavrinija, Šavrinska brda, Istarska brda), flišno područje u sjeverozapadnoj Istri.

Flišno pobrđe u usporednim se hrptovima postupno diže od mora prema unutrašnjosti i prema jugoistoku, ponajprije na Pregarskoj zaravni, te prelazi u brdovito područje (do 492 m blizu Gradina). Veći dio središnjeg pobrđa blago je raščlanjen. Istočnu granicu područja čini litološka i reljefna međa područja eocenskoga fliša i paleogenskih vapnenaca, koji se slikovitim i strmim stijenama uzdižu u viši zaravnjen Podgorski kras.

U Koparska brda još se ubrajaju dolina Osapske reke, naselja na padini Bržanije te područja oko Movraža i Sočerge. U gornjim dijelovima doline su uske i strme, s mnogobrojnim udolinama i erozijskim jarcima, u donjim su dijelovima (do 200 m) široke i ravne holocenske ravnice (Rižana, Badaševica, Drnica, Dragonja).

Podneblje je submediteransko, najtopliji mjesec je srpanj. Srednje srpanjske temperature u primorskom dijelu su 23-25°C; u zaleđu su niže, ali uvijek više od 20°C. U siječnju, najhladnijem mjesecu, temperature su iznad 3°C; u unutrašnjosti se ne spuštaju ispod 2°C. Najviše oborina je u zapadnom dijelu u listopadu, u istočnom u studenom. Drugo vršno razdoblje je u lipnju. Količina oborina raste od zapada (1.000 mm na obali) prema istoku (1.200 do 1.300 mm). Područje je najizloženije vjetru zimi, kada pušu bura i jugo.

Prirodno raslinje je listopadno i ima sredozemne značajke. Šuma pokriva trećinu površine, ponajviše istočnog područja i za poljodjelstvo manje pogodne osojne padine. Prevladava šumska zajednica hrasta i jesenske šašike.

Koparska brda su do polovice XX.st. bila poljodjelsko zaleđe Trsta. U obalnom pobrđu (do 200 m) stanovništvo se bavilo povrtlarstvom i vinogradarstvom na terasama, u unutrašnjosti više stočarstvom. Poslije 1954. s razvitkom luke, industrije i turizma u obalnim naseljima (Kopar, Izola, Piran, Portorož, Ankaran) područje se snažno urbaniziralo i litoraliziralo. S druge strane, više flišno pobrđe u unutrašnjosti zbog slabe je dostupnosti već desetljećima područje iseljavanja. Osuvremenjivanjem cesta, gradnjom vodovoda i osnovnom opskrbom životne prilike se poboljšavaju. Zbog važnosti kulturnog krajolika i očuvanih prirodnih vrijednosti veliki dio zaleđa je predviđen za zaštitu kao ambijentalni park (krški rub, porječje Dragonje).

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Čepić