Hirc, Dragutin, prirodoslovac, geograf, publicist, putopisac (Zagreb, 16.IV.1853. - Zagreb, 2.V.1921.).

Završivši učiteljsku školu u Zagrebu, službovao je u Lukovdolu, Sisku, Bakru, Lepoglavi (učitelj u kaznionici), Osijeku i Zagrebu. Godine 1892. studirao je zoologiju i botaniku u Grazu, potom se na Zagrebačkom sveučilištu specijalizirao u botanici. Bio je pristavom Sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 1901. te glavnim učiteljem muške učiteljske škole i botaničarem u Botaničko-fiziologijskom zavodu Sveučilišta u Zagrebu 1908.-18.

Prikupljao je narodne pjesme (oko 20.000 stihova), jezično blago (oko 6.000 jedinica za Rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika JAZU) te zoološko i botaničko narodno nazivlje. Književnim prikazima, putopisima, planinarskim i publicističkim člancima i dr. surađivao u većini tadanjih hrvatskih dnevnika i književnih časopisa. Znanstvene je radove uglavnom objavljivao u časopisima Zbornik za narodni život i običaje, Rad JAZU, Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, Österreichische botanische Zeitschrift, Verhandlungen der Zoologisch-botanischen Gesellschaft i dr. Bio je urednikom Hrvatskoga planinara.

Ponajviše se bavio istraživanjima hrvatskog biljnoga pokrova te mu je glavno djelo nedovršena Revizija hrvatske flore (Rad JAZU, 1903.-12.). Posebno je istraživao biljni pokrov istarskoga i kvarnerskoga krša. U Florističkim izučavanjima u istočnim krajevima Istre, I. - Kastav i Kastavština, i II. - Učka gora i njezina okolina (Rad JAZU, 1914., 204 i 1915., 210) objavio je rezultate svojih istraživanja raspoređene prema nalazištima i staništu, s popisom više stotina biljnih vrsta obilježenih latinskim, iznimno i domaćim imenom, zatim rezultate rada prethodnih istraživača tih krajeva (Josefa Franza Freyna, Muzija Tommasinija, Bartolomea Biasoletta i dr.) te podatke o zemljopisnim i klimatskim prilikama, geološkoj podlozi i dr. Prikupio je vrijedan herbarij (oko 30.000 primjeraka), uklopljen u Hrvatski herbarij Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Istraživao je mekušce istarskoga i kvarnerskoga krša i objavio raspravu Die Mollusken-Fauna des liburnischen Karstes (1880.).

Na istraživačkim putovanjima vodio je dnevnik. Objavljivao je putopise pisane u zanosnu slogu i s vrijednim podatcima: Hrvatsko primorje (1891., ilustrirao Václav Lev Anderle), u kojem je od istarskih krajeva opisao Ćićariju, Učku, Kastav, Volosko, Veprinac, Opatiju, Iku, Lovran, Mošćeničku Dragu, Mošćenice, Brseč; zatim Lijepa naša domovina, I-II (1891.-93.); Gorski kotar (1898.) i dr.