Bolesti ovisnosti

Bolesti ovisnosti, društveno-patološka pojava izazvana ugl. zloporabom cigareta, alkohola i droga. Opojna sredstva koja psihofizički djeluju na čovjeka uzimala su se još u ranim razdobljima ljudske civilizacije. Neka od tih sredstava imala su subjektivno prehrambeno opravdanje (alkohol), ljekovitost (opijum, kanabis), druga su se koristila za ublažavanje umora ili gladi (lišće koke) te pri magijsko-religijskim obredima (halucinogeni). 

Alkoholizam je ovisnost o pretjeranom konzumiranju alkoholnih pića, koja dovodi do kroničnih tjelesnih, duševnih i soc. poremećaja i oštećenja. S med. stajališta razlikuju se akutno i kronično trovanje alkoholom; kronično je trovanje češće i uzrokuje ovisnost. Točna pojavnost akutnih i kroničnih trovanja alkoholom na istar. poluotoku nije poznata, jer se mnogi slučajevi ne registriraju. U narodu postoji mišljenje da je vino dio prehrane i ugl. se ne znaju posljedice akutnoga trovanja alkoholom. Budući da proizvodi razgradnje alkohola izazivaju razaranje živčanih stanica, prvi je znak takva trovanja oštećenje vidnoga živca. Ovisnost o drogama ili narkomanija (stariji izraz) od 1960-ih godina poprimilo je epidemijsko obilježje. Prvi slučajevi ovisnosti o drogama u Puli zabilježeni su 1968., kad su na Neuropsihijatrijskom odjelu Medicinskoga centra liječeni prvi ovisnici. Od tada broj ovisnika raste. Savjetovalište za suzbijanje ovisnosti u Puli počelo je djelovati 1995. pod pokroviteljstvom Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti grada Pule; ono je već 1996. preraslo u Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje na temelju programa nac. strategije suzbijanja droga u RH. Uz metadonski program s ovisnicima o heroinu, provodio se i motivacijski, zatim izvanbolnički individualni i grupni program za ovisnike i samopomoć roditelja i obitelji ovisnika. Županijsko povjerenstvo za suzbijanje zloporabe opojnih droga utemeljeno je 1999., a osim centara u Puli i Poreču djeluju savjetovališta u Rovinju i Labinu. Do 30.XI.2002. u centrima je evidentirano 1247 mladih ljudi, od toga 939 ovisnika o heroinu. U Istri je također utemeljeno nekoliko terapijskih zajednica (komuna) zatvorenoga tipa, koje mogu primiti manji broj istospolnih ovisnika u tretmanu liječenja, a vode ih uglavnom kršć. vjerske zajednice. Program je liječenja neka vrsta radne terapije, rehabilitacija i psihokonsolidacija. Međutim, prije stupanja u zajednicu, ovisnik se tri tjedna liječi na Odjelu za detoksikaciju u Općoj bolnici u Puli. Danas na području Županije ima oko 600 aktivnih ovisnika, tj. onih koji svakodnevno ili često uzimaju droge, ali već nekoliko godina stanje ovisnosti pokazuje znakove stagnacije; mladi u Istri konzumiraju droge otprilike u istom postotku kao i njihovi vršnjaci u drugim dijelovima zemlje. Odgovornost u suzbijanju ovisnosti o drogama pripada široj društv. zajednici, zdr. službama, represivnim organima i svima onima koji žele i mogu se brinuti za zdravlje mladeži i nacije.


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

V. Hudolin, Bolesti ovisnosti, Zagreb 1975; M. Gudelj, Školska omladina, alkohol, duhan, droge, Zagreb 1983; M. Gudelj, A. Jonjić, M. Vukelić i H. Grubišić-Greblo, Mjesto i uloga tima primarne zdravstvene zaštite u kompleksnom postupku prevencije, liječenja i rehabilitacije bolesti ovisnosti, u: Zbornik Dana primarne zdravstvene zaštite, Labin 1985; D. Lazarić-Zec, Gradska slika zdravlja, Pula 2003.

Slučajna natuknica

Godenić, Venancije