Hepatitis (novolat.), upala jetre koju mogu izazvati mikroorganizmi, virusi, neki hepatotoksični lijekovi, pa i otrovne gljive. 

Epidemijski (infekcijski) hepatitis, izazvan hepatotropnim virusom A, pojavljuje se u valovima epidemijskih nastupa. Gl. su mu znakovi žutica (ali može se pojaviti i bez nje), mučnina, povraćanje, gubitak apetita, umor, svrbež kože. Prenosi se nečistom pitkom vodom ili hranom onečišćenom fekalnim elementima kliconoša koji su bolest nedavno preboljeli. Poboljšanom higijenom učestalost virusa hepatitisa A uvelike je smanjena. U Istri se bolest pojavila 1957. Uslijedile su epidemije u Poreču (1958) i Potpićnu (1959., oboljela 31 osoba), te je 1959-60. od epidemijskog hepatitisa bolovalo 464 pacijenata (prevalencija pobola iznosila je 0,26% istar. populacije). Vrhunac je pobola dostignut 1966 (1417 bolesnika), a nakon toga epidemija se postupno smirivala. Uzrokom epidemija bila je imigracija ljudi iz podučja izvan Istre je u kojima je epidemijski hepatitis A bio endemska bolest. Inokulacijski hepatitis virusna je upala jetre uzrokovana hepatotropnim virusom B i C (iz grupe uzročnika non A non B), koji se prenose preko krvi bolesnika i rekonvalescenata i/ili krvnim derivatima. Takve su se infekcije događale pri transfuziji krvi u kirurgiji, u liječenju nekih internističkih bolesti, u laboratorijima pri uzimanju krvi za pretrage ili pri davanju lijekova endovenskim putem, pri bubrežnim dijalizama, ali najčešće su u ovisnika koji upotrebljavaju nesterilne igle za ubrizgavanja heroinskog opojnog sredstva. Općenito, klinički su simptomi slični hepatitisu druge etiologije. Analizom incidencije inokulacijskog hepatitisa primjećuje se da se droga pojavila u Puli 1968. u skupini posjetitelja Kluba 33 (na Verudeli). Te su godine jedan mladić i djevojka liječeni u Medicinskom centru zbog sumnje na narkomaniju, a naredne godine liječene su još tri maloljetne osobe u dobi između 16. i 18. god. s istom dijagnozom. God. 1970. liječeno je zbog inokulacijskog hepatitisa 11 bolesnika u dobi između 18. i 22. god. Hepatitis B je teška bolest, a hepatitis C još teža zbog opasnosti od ciroze jetre, akutne žute atrofije jetre i, na kraju, nastanka hepatalnoga karcinoma. Sve se trudnice rutinski podvrgavaju serološkoj provjeri jesu li preboljele hepatitis B (C), a kod novorođenih potrebno je učiniti ustaljene pretrage i primijeniti, ako je to potrebno, određenu zaštitnu terapiju.