Stočarska selekcija

Stočarska selekcija, odabir najboljih grla za razmnažanje i uzgoj u određenom pravcu svih vrsta domaćih životinja radi postizanja željenih svojstava i proizvodnih usmjerenja (radna sposobnost životinja, mliječnost, plodnost, ranozrelost, otpornost i dr.), ujedno se iz uzgoja izlučuju grla s manama i nedostatcima. 

Početci selekcije vezani su za ovčarstvo. U XIX. i XX. st. vrlo su se korisnima pokazala biometrijska mjerenja, zabilježena u matičnim knjigama. Mjeri se duljina trupa, visina u grebenu, širina i dubina prsa, zdjelice, širina cjevanice, a procjenjuju se i oblik i građa nekih organa (npr. vimena). Mjere se uzimaju vrpcom, Lydtinovim štapom i vagom, a svi ti podatci služe kako za uzgoj u čistoj krvi, tako i za moguća melioracijska križanja. Osim takva morfološko-fenotipskoga praćenja obilježja, provode se i genotipska ispitivanja s pomoću progenih testova na manjim skupinama životinja ili čitavim stadima (npr. mlijeka, mesa). Od 1970-ih uvedene su i metode ispitivanja krvnih grupa, te obrada po sustavu DNK i drugim postupcima molekularne biologije.

U istarskom stočarstvu prve zabilježene važnije premjere potječu iz 1893., izvedene na podolskom govedu. Potom su biometrijskom metodom obuhvaćene ovce i magarci te u manjoj mjeri svinje i konji. Do uvedbe umjetnoga osjemenjivanja, rasplodni su se bikovi i mužjaci drugih vrsta domaćih životinja mogli pripuštati tek uz tzv. licenciranje (dozvola za pripust). Stoga su osnivane mnoge pripusne stanice s licenciranim rasplodnjacima, vođene iskusnim, obučenim stočarima, te organizirane mnoge smotre i izložbe, sajmovi, revije i sl., da bi praktičari i stručnjaci mogli vidjeti selekcijsko-uzgojna dostignuća.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

vinogradarstvo