Salaj, Đuro, političar (Valpovo, 10.IV.1889. - Lovran, 20.V.1958.).

Isprva krojački radnik, potom sindikalni vođa. U Austriji je postao član Socijaldemokratske partije, a od 1910. živio je u Slavonskom Brodu, gdje je organizirao radničke štrajkove 1911.-13. Bio je jedan od osnivača Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) 1919., a 1920. izabran je na listi Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) za poslanika u Ustavotvornoj skupštini i gradskog zastupnika u Slavonskom Brodu. Pod optužbom da je sudjelovao u atentatu na regenta Aleksandra Karađorđevića 1921., na Vidovdanskom procesu osuđen je na dvogodišnju zatvorsku kaznu. Godine 1929.-30. sudjelovao je u radu Politbiroa Centralnog komiteta KPJ u Beču. Otišao je potom u Rusiju gdje je kao predstavnik CK KPJ pri Kominterni 1941. bio na Prvom sveslavenskom mitingu u Moskvi, a 1942.-44. surađivao je, kao spiker i urednik, na radiostanici Slobodna Jugoslavija.

Krajem 1944. vratio se u Jugoslaviju i bio član AVNOJ-a. Aktivan je u obnavljanju sindikalnog pokreta i u siječnju 1945. izabran je za predsjednika Centralnog odbora Jedinstvenih radničkih sindikata Jugoslavije, u poraću Saveza sindikata Jugoslavije, na čijem je čelu ostao do početka 1958. kada je izabran u Savezno izvršno vijeće. Bio je zastupnik u Saveznoj narodnoj skupštini u svim mandatima od prvih izbora u studenom 1945. do smrti. Za člana CK KPJ biran je od Trećeg kongresa, 1926., a u Politbiro CK KPJ na Petom i Šestom kongresu. Bio je i član CK SKH.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju, a odlikovan je Ordenom junaka socijalističkog rada, Ordenom bratstva i jedinstva i drugim visokim jugoslavenskim odlikovanjima. U Lovranu jedna ulica (šetalište) nosi njegovo ime.