Literatura
Boris Blagonić, Primjena geoinformacijskih tehnologija u utvrđivanju mletačko-austrijske granice u Istri, u: Mletačko-austrijska granica u Istri/Il confine veneto-austriaco in Istria, urednica Tatjana Bradara, Pula 2017., str. 389-395.
Geoinformacijski sustav (GIS, naziva se i Geografski informacijski sustav) je informacijski sustav koji čini skup povezanih objekata i aktivnosti koji svojim međuodnosima služe upravljanju prostorom.
GIS osigurava sredstva za prikupljanje podataka, upravljanje podacima, obradu i analizu, te prikazivanje digitalnih prostornih i pripadajućih opisnih (atributnih) podataka. GIS možemo smatrati tehnologijom (hardver, softver) ili strategijom za obradu prostornih podataka (geoinformacija). Njime upravljaju stručnjaci kojima je to osnovni alat u radu: geodeti, geoinformatičari, arhitekti, urbanisti.
Svrha geoinformacijskih sustava je unaprijediti donošenje odluka koje su na bilo koji način u vezi s prostorom, pa GIS koriste državne i lokalne uprave (katastar nekretnina, upravljanje imovinom, prostorno planiranje), komunalne i druge javne tvrtke (vodovod, elektrodistribucija, telekomunikacije) za upravljanje javnom infrastrukturom te mnogi drugi: arheolozi, uprave za promet, šumarije, poljoprivrednici, putnici, turisti...
GIS se sastoji od različitih skupova prostornih podataka ili tema. Oni su koncepcijski podijeljeni u podatkovne slojeve koje čine teme sličnih osobina (vidi sliku 1 u prilogu).
Prve primjene GIS-a u Istri odnosile su se na digitalizaciju katastra, jer je to temeljni skup prostornih podataka o zemljištu. Time je uspostavljen digitalni katastar. Razvojem interneta i primjenom Web GIS tehnologija i e-usluga, omogućen je prikaz i korištenje raznih digitaliziranih podataka o prostoru (katastar, prostorni planovi, infrastruktura) na kartografskim podlogama (ortofoto, topografske karte). Takvim Web GIS aplikacijama pristupa se putem GIS portala. Sučelje tih portala sastoji se od tri cjeline: podataka, grafičkog preglednika te alata i funkcija za rad s podacima.
Primjeri Web GIS aplikacija su geoportal Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije https://geoportal.istra-istria.hr (slika 2 u prilogu) te GIS portali istarskih gradova i općina koji se mogu pronaći na www.gisportal.hr (slika 3). Primjer GIS-a u slovenskom dijelu Poluotoka, Mestne občine Koper, dostupan je na http://gis.iobcina.si/koper (slika 4), a primjena Web GIS-a u turističke svrhe u Opatiji na https://www.visitopatija.com/interaktivna-karta.
Boris Blagonić, Primjena geoinformacijskih tehnologija u utvrđivanju mletačko-austrijske granice u Istri, u: Mletačko-austrijska granica u Istri/Il confine veneto-austriaco in Istria, urednica Tatjana Bradara, Pula 2017., str. 389-395.
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar