Numizmatika (prema srednjovj. lat. numisma: novac), pomoćna povijesna znanost koja proučava postanak, razvoj i uporabu kovanoga novca, promatrajući ga kao sredstvo plaćanja, umjetnički i tehnički artefakt. Početci numizmatike sežu u XIV.st., ali ona se kao znanost sustavno počinje oblikovati od XVIII.st. (J. H. Eckhel) i posebno u XIX. st. U Istri se zanimanje za numizmatiku javlja usporedno sa starinarstvom i arheologijom, u XIX.st., najprije u obliku privatnih zbirka, a potom u ustanovama muzejskoga tipa.

U muzejskim numizmatičkim zbirkama (Pula, Rovinj, Poreč) ima mnogo primjeraka novca koji potječe izvan Istre, a u njih je došao iz privatnih zbirka. Koliko je danas poznato, prvi novac u Istri zabilježen je oko IV.st.pr.Kr. (grčki i helenistički novac s gotovo svih obala Sredozemlja), iako su u doticaj s tim sredstvom razmjene i trgovine Histri mogli dolaziti i prije. U II.st.pr.Kr. kolanje je novca već znatno i čine ga kovovi rimskoga podrijetla (republikanski brončani i srebrni novac), a u I.st.pr.Kr. rimski numizmatički sustav (republikanski i prvi carski novac) potpuno pokriva cijelo Sredozemlje i dio srednje Europe. Na području Istre nije bilo kovnica, već je novac uvijek dolazio iz drugih dijelova rimske države. Najbliže kasnoantičke kovnice nastaju u IV.st. u Akvileji i Sisciji. Bizantski novac bio je u uporabi od V. do VII.st., pa i poslije na istar. području. U međuvremenu je na sjev. Jadranu kolao ostrogotski i langobardski, a poslije i franački novac. U sr. vijeku u Istri je u optjecaju bio novac Italskoga Kraljevstva, Njemačkoga Carstva, Goričkih knezova, ali i drugih kovnica na alpskom prostoru. Od XIII.st. novac se kovao u Trstu, ali već od XII.st. u optjecaj na istar. priobalnom prostoru sve više ulazi mlet. novac. U unutrašnjosti Istre, pod vlašću Habsburgovaca, bile su koruške, štajerske i kranjske kovnice. Nalazi novca u Istri uglavnom su slučajni i sporadični, odnosno rezultat arheol. istraživanja. Pronađeno je malo ostava, namjerno zakopanih skupnih nalaza novčića, od kojih je najvažnija ona u Čenturu kraj Kopra. Ondje je u nekoliko navrata pronađeno više od 80000 komada brončanoga novca, kojih su činili vojničku blagajnu.