Potresujka, nastup opatijskog Folklornog ansambla Zora u Opatiji na obilježavanju 65. obljetnice djelovanja, (preuzeto s http://www.liburnija.com/foto-folklorni-ansambl-zora/), 2013.

potresujka

Potresȗjka, parovni ples brza tempa u dvočetvrtinskoj mjeri, istočnoistarska inačica polke koja se tradicionalno pleše u Istarskoj Liburniji i na Grobnišćini.

Spada u novije tradicijske plesove čije je podrijetlo u građanskim parovnim plesovima središnje Europe. Potresujka je suvremeni naziv, a stariji su potresuja, pojka po starinski i po starinski.

Pleše se u parovima uz puno okreta po krugu uz ravnanje kapobala (capobalo, plesovođa), praćena svirkom gudača (gunjci) i puhača te dijatonske harmonike (triještina), a karakteristična je po jakom podrhtavanju cijeloga tijela snažnim okomitim pokretima i sitnim koracima.

Smatra se da se na Grobnišćini pleše od kraja XIX., a na Kastafšćini od početka XX. st. te da je tamo stigla preko trgovačkih i drugih veza toga stanovništva sa susjednim sjevernijim područjima. Bila je jako popularna, ali je zamrla nakon Drugoga svjetskog rata, a folklorne skupine je nisu plesale jer nije bila smatrana dovoljno narodnim plesom, nego nedavnim uvozom i plesom građanskoga podrijetla (premda je polka po podrijetlu češki narodni ples). Oživjela je 1970-ih, kada joj se počinje priznavati tradicionalnost, a 2000-tih je ušla u spontanu plesnu praksu (održavaju se i tečajevi plesanja potresujke) i nanovo postala popularnom, i to na širem području nego prije. Njezino je plesanje posebno popularno na svadbama te tijekom mesopusta (karnevala), štoviše, postala je jedan od najvažnijih simbola pokladnih događanja. Doživljava se kao lokalna osobitost zasnovana na tradiciji i stoga važan, čak i prestižan dio identiteta.

Rezultat njezine popularnosti je i nastanak kazališne predstave Potresujkom po Čehovu redatelja Serđa Dlačića i u koreografiji Đurđice Kunej, u kojoj je potresujka glavna poveznica četiriju Čehovljevih jednočinki, a izvodi ju amatersko Kazalište JAK iz Maloga Lošinja.

Slike


Video


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Ivana Katarinčić – Iva Niemčić – Tvrtko Zebec, „The stage as a place of challenging integration“, Narodna umjetnost, 46/1, 2009., 77-107; Tvrtko Zebec, „Potresujka – suvremeni biser tradicije Kvarnerskoga primorja i Istre“, Zbornik za narodni život i običaje, 59, 2017., 181-187; isti, „A Twenty-First Century Resurrection: The Potresujka, the Croatian Polka Tremblante“, Waltzing through Europe, ed. Egil Bakka et al., Cambridge 2020., 417-432.

Slučajna natuknica

Bolanac, Berto