Valalta, rovinjska trgovačko-turistička tvrtka osnovana 31.XII.1967. kao društveno poduzeće Progres-Valalta, odnosno kao radna jedinica Generalturista iz Zagreba u sastavu radne organizacije Progres iz Beograda.

Općina Rovinj je 19.III.1968. izdala pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju turističkih objekata na sjevernom dijelu grada: restorana, recepcije, snack-bara, sanitarnih čvorova... Objekte je gradilo poduzeće Međimurje iz Čakovca.

Datumom početka rada Valalte smatra se 15.V.1968., kada su u upisnik Knjige radnika poduzeća upisane prve dvije radnice: sobarica Mila Božac i nadsobarica Milena Džepina. Još 91 radnik upisan je 20.V.1968., a njihov se broj 1970. udvostručio na 181. Prvi direktor bio je Rudolf Županac, koji je 1968. bio zaposlen kod osnivača poduzeća – Generalturista.

Naziv društva se mijenjao kroz godine: Hotel Valalta, Turističko naselje Valalta i Kamp Valalta. Valalta je među prvim kampovima u Hrvatskoj dobila bazen s cirkularnom morskom vodom, toboganom i marinom.

Iz Progresa se 1969. izdvojio Generalturist, a 1989. i Valalta, koja je postala samostalno poduzeće u društvenom vlasništvu. Vrijednost bilance je koncem 1991. iznosila 6,22 milijuna eura. Odluku o pretvorbi u dioničko društvo (d. d.) donio je radnički savjet 1.VI.1992., kada je predsjednik bio Martin Pavlović. U postupku pretvorbe ukupno je prodano 92,54 % temeljnog kapitala, a ostatak je prenijet državnim fondovima.

Koncem 1994. u društvu su bila 134 zaposlenika, kada je, nakon provedenog postupka pretvorbe, obavljen 30.XII.1994. upis dioničkoga društva u sudski registar pod nazivom Valalta d. d.

Mario Božac bio je vlasnik 43,40 % ukupnog broja dionica, a početkom 1995. prenio ih je na Ivana Hrelju prema ortačkom ugovoru. Društvo je tijekom 1995. i 1996. steklo većinsko vlasništvo u Digitronu d. d., Mirnapacku d. o. o. i Istra-merxu d. d. Dva potonja društva su pripojena Valalti od 2003. do 2018.

Valalta je od 1994. do 2002. ostvarila dobit koja je najvećim dijelom raspoređena za isplatu dividendi. U razdoblju od 1994. do 2002. za dividende je isplaćeno 7,6 milijuna eura. U kolovozu 2003. upisana je promjena organizacijskog oblika društva iz dioničkog u društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.). Broj zaposlenika na bazi sati rada povećan je sa 134 iz 1994. na 260 u 2002.

U 2023. su s bilancom od 70 milijuna eura i prosječnim brojem radnika (na bazi sati rada) od 419 ostvarili 52,8 milijuna eura prihoda i neto dobit od 12,2 milijuna.

Nakon Jure Crnkovića (1.VI.1991.-22.III.1995.) društvom upravlja Ivan Hrelja.