Raški zaljev

Duboki zaljev na istočnoj obali Istre jugozapadno od Labina. Donji je dio nekadašnje doline rijeke Raše, koji je potopljen mladim postglacijalnim izdizanjem morske razine. Dug je oko 12 km, prosječne širine približno 1 km. Dubina zaljeva varira od 44 metra na ulazu u zaljev do 10 metara kraj luke Bršica; dalje prema ušću nastavljaju se pličine s dubinama manjim od 3 metra. Raša svojim nanosima malo-pomalo zatrpava zaljev, što je pogotovo primjetno duž zapadne obale. Strane Raškoga zaljeva su strme i nepristupačne, građene uglavnom od vapnenca, a obrasle su oskudnom sredozemnom vegetacijom. U I. tisućljeću pr. Kr. Raški zaljev i rijeka Raša bili su granica između Histra i Liburna. U doba Rimskoga Carstva Raša je bila granično područje između Italije i Ilirika. Cesta koja je povezivala Polu s Tarsaticom nije prolazila današnjom trasom, već preko Raškoga zaljeva. Važnost Raškoga kanala raste u XIX. st., kada se gradi utovarna luka za ugljen Bršica. Za talijanske uprave započela je melioracija donje doline Raše, koja se s vremenom pretvara u plodno tlo. U zaljevu se nalaze luke Štalije i Bršica poverzane Raškom prugom s Lupoglavom.

 

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Mate Suić, Granice Liburnije kroz stoljeća, Radovi instituta JAZU u Zadru, 1956, 2.