Ciborij

Ciborij (lat. ciborium: posuda, od grč. κιβώριον: tučak lopoča). 1. Posuda s poklopcem u kojoj se čuvaju posvećene hostije (piksida, čestičnjak). – 2. Pokrov, nadgradnja nad oltarom odmaknutim od zida ili nad krstioničkim bazenom. Potječe iz ranokršć. doba, kad je služio kao zaštita od oborina nad oltarima na otvorenom.

Potom se gradio u doba predromanike, romanike, gotike i ponovno baroka, s obilježjima sloga u kojem je podizan. Prvi se put spominje u zbirci Liber Pontificalis, prema kojoj ga rim. car Konstantin Veliki daje postaviti u Lateranskoj bazilici u doba pontifikata pape Silvestra I. (314–335). Prema propisima što ih određuje Caeremoniale Episcoporum, izvodi se u mramoru, kamenu, metalu i pozlaćenu ili posrebrenu drvu. Sastoji se od 4 ili 6 stupova s kapitelima, koji nose arkade, tzv. košare (krune), i krova, ugl. piramidalna oblika, s akroterijem ili križem na vrhu. Prostor između stupova u starije doba ispunjavao je zastor od svile ili baršuna. U Istri najviše očuvanih ostataka ciborija potječe iz predromaničkoga razdoblja (VIII. i IX.st.): u Puli iz krstionice katedrale tri cijele arkade i ulomci još triju razbijenih arkada mramornoga šesterostranoga ciborija s uklesanim monogramom, a iz crkve sv. Felicite ulomci jedne arkade oltarnoga ciborija; u Betigi iz crkvenoga kompleksa sv. Andrije ulomci svih četiriju arkada oltarnoga ciborija; u Balama iz crkve sv. Marije Velike ulomak arkade i kapitela; u Novigradu iz krstionice katedrale kapitel i ulomci pet arkada ciborija nastala po uzoru na Kalikstov c. u Cividaleu, s natpisom na kojem se iščitava naručitelj, istar. biskup Mauricije. Romaničke odlike pokazuje ciborij iz Dvigrada, na jednom od ulomaka prepoznaje se lik sv. Petra (možda dio scene Traditio legis). God. 1277. izvodi se mozaicima ukrašen oltarni c. porečke stolnice, najmlađi očuvani c. u Istri. U hrv. crkvama uz jadransku obalu i u potonjim se razdobljima grade ciboriji: u Zadru 1324., Kotoru 1362., Trogiru (majstor Mavar), na Korčuli (M. Andrijić) 1485., na Rabu (sastavljen od 6 ranokršć. stupova, triju predromaničkih arkada i triju novoizrađenih) potkraj XV.st. itd.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

O. Demus, The Ciborium mosaics of Parenzo, The Urlington Magazine, 1945, 87; B. Marušić, Il complesso della basilica di Santa Sofia a Due castelli, Atti CRS, 1975–76, 6; G. Cuscito, Il ciborio e l’epigrafe del vescovo Maurizio a Cittanova d’Istria, Ricerche religiose del Friuli e dell’Istria (Trst), 1984, 3; M. Prelog, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Zagreb 1986; M. Jurković, Il ciborio di Novigrad (Cittanova d’Istria), Hortus artium medievalium, 1995, 1; Hrvati i Karolinzi, katalog izložbe, Split 2000.

Slučajna natuknica

Romanika