Politeama Ciscutti na staroj razglednici

Politeama Ciscutti

Politeama Ciscutti, kazalište u Puli što ga je 1879. podigao Pietro Ciscutti o svojem trošku, danas višenamjenska dvorana u zgradi Istarskoga narodnoga kazališta.

Ciscutti je prije toga (1851.–54.) izgradio prvu kazališnu zgradu u Puli na Danteovu trgu i nazvao je Teatro Nuovo (otvoren 28.XII.1854.). Kada je postala neprimjerena zbog sve većega broja stanovnika, kupio je zemljište kraj Mornaričkoga kasina i izgradio kazalište prema nacrtu Ruggera Berlama. Ono se nazivalo po svojem graditelju i pokrovitelju do 1947. Kamen temeljac položen je 22.VIII.1879.; dobrotvorna priredba u njemu se održala već 2.XII.1880., a svečano je otvorenje bilo 24.IX.1881. U gledalištu je bilo oko 800 mjesta (parter, dva reda loža, balkon i stajaća galerija), a scenski prostor i druge tehničke prostorije bili su neprikladni za zahtjevnije predstave. Kazalište nije imalo stalnog ansambla. U dvorani su se održavale kazališne priredbe i glazbeni program gostujućih kazališnih skupina, filmske projekcije, plesne i dobrotvorne zabave, cirkuske priredbe, čak i boksačka, hrvačka i mačevalačka nadmetanja. Kazalište je počelo djelovati opernom sezonom, u kojoj se spominju izvedbe Verdijevih djela (Rigoletto, Traviata). Do 1918. često su gostovale talijanske i njemačke glumačke skupine, većinom iz Ljubljane, i hrvatski glumci iz Zagreba. Potonji su češće nastupali u dvorani Sokola, Narodnom domu (izgrađen 1905.) i u Čitaonici.

Prije I. svjetskoga rata program je često služio promidžbi talijanskoga iredentizma, te su dramskim i opernim predstavama gostovala kazališta iz mnogih talijanskih kulturnih središta. Za I. svjetskog rata veliki se broj predstava davao u korist Crvenoga križa i ratne opskrbe, a na repertoaru su bile talijanske (Gaetana Donizettija, Giuseppea Verdija) i njemačke operete (Richarda Straussa, Imre Kálmána, Franza Lehára). Prva operna predstava u izvedbi domaćih izvođača bila je Don Pasquale G. Donizettija (1916.); zatim je izveden Rigoletto G. Verdija (1917.), s Mornaričkim orkestrom i puljskim zborom. Između I. i II. svjetskog rata nastavila su se gostovanja, i to su bile jedine predstave. U Politeami je u veljači 1931. prikazan prvi zvučni film u Puli. Raznolika djelatnost, s manjim i većim usponima i padovima, nastavila se do sredine 1947.

Nakon pripojenja Pule Hrvatskoj, osnovano je Istarsko narodno kazalište, Gradsko kazalište Pula.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Vitomirf Ujčić, Kazališni i kulturno-umjetnički život Pule 1870–1918, Pula 1962.; isti, Kazališne kritike. Sa scene Istarskog narodnog kazališta u Puli od 1954. do 1964, Pula–Pazin 1989.