Galižana, veduta sa zvonikom, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Neven Lazarević)

Galižana

Galižana (tal. Gallesano), naselje sjeverno od Pule, Grad Vodnjan (44°56′N; 13°52′E; 110 m nadmorske visine); 1.490 stanovnika (2011). Nalazi se na lokalnoj cesti Pula–Vodnjan i kraj željezničke pruge. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom (masline, vinova loza) i stočarstvom, a sve ih je više zaposleno u puljskoj i vodnjanskoj industriji te u tercijarnim djelatnostima, osobito u turizmu i ugostiteljstvu. Razvojem poslovno-industrijske zone u rubnom dijelu Galižana postaje mjesto zapošljavanja stanovništva iz šire okolice. Dio stanovništva potomci su Krnjela, doseljenika iz Furlanije. Okolno područje bilo je naseljeno u prapovijesti, a posebno u rimsko doba. Toponim je vjerojatno rimskoga gentilicijskog podrijetla (Gallicianum). Spominje se od X. st., a u XII. st. samostalna je župa. Naselje ima povijesno-urbanistički kontinuitet. U IX. st. pod upravom je puljskih biskupa, a od 1300. u posjedu akvilejskih patrijarha. Snažniji gospodarski razvoj počinje izgradnjom željezničke pruge kroz Istru (1876.). Galižana se razvila uz glavnu cestu, povijesnu komunikaciju Vodnjan–Galižana–Pula. U središnjem dijelu naselja, oko glavnog trga, najvažnije su profane građevine, od kojih je najmonumentalnija palača Giocondo-Petris (1676.). Trobrodna grobljanska crkva sv. Justa do 1634. bila je župna crkva. Ima romaničku koncepiju prostora, ali gotičku strukturu s opsežnim baroknim preinakama te brojne spolije iz ranokršćanskog razdoblja. Sadašnja župna crkva sv. Roka sagrađena je 1634. na mjestu prijašnje crkve. Današnji izgled potječe iz 1879. Jednobrodna je, s polukružnom apsidom i dvjema sakristijama te samostojećim zvonikom iz XVII. st. Crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije (Madonna della Concetta ili del Carso) nalazi se na temeljima antičke uljare. Jednobrodna je građevina s upisanom apsidom pravokutna tlocrta s ugaonim trompama. U luneti, nad unutrašnjom stranom ulaza, otkrivena je 2003. rustična gotička zidna slika (Imago pietatis s Arma Christi). Crkva sv. Antuna manja je gotička građevina iz XV. st. Na gredi njezina nadvratnika natpis je s datumom 2.IX.1443., a na vanjskoj površini južnog zida uzidani fragmenti s kasnopleternim motivima iz X. i XI. st. Crkva sv. Josipa iz XV. st. bila je dio nekadašnjeg samostana benediktinki. Okolica Galižane bogata je arheološkim ostatcima srednjovjekovnih crkava: sv. Mavre (jednobrodna, VI. st.); sv. Zenona u Savolagu (jednobrodna s trima apsidama, IX. st., na mjestu prijašnje crkve); sv. Pelegrina u Vižanelu (jednobrodna predromanička crkva s polukružnom apsidom); sv. Lucije u Val Sudigi (jednobrodna crkva s bizantskom poligonalnom apsidom); sv. Silvestra (neistražena, vjerojatno predromanička crkva) i sv. Petra (jednobrodna starokršćanska crkva).

Audio


Ples, pive, CIC Galesano.

Govor Talijana u Galižani.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Anton Gnirs, Frühe christliche Kultanlagen im südlichen Istrien, Kunsthistoriches Jahrbuch, 1911., 5; William Gerber, Altchristliche Kultbauten Istriens und Dalmatiens, Dresden 1912.; Branko Marušić, Istra u ranom srednjem vijeku, Pula 1960.; isti, Istarska grupa spomenika sakralne arhitekture s upisanom apsidom, Histria Archaeologica, 1974., 5.

Slučajna natuknica

Grdoselo