Rovinjsko Selo, veduta, (snimio Vladimir Bugarin), 2021.

Rovinjsko Selo

Rovinjsko Selo, naselje južno od Limskog zaljeva/kanala (45°06′N; 13°43′E; 145 m nadmorske visine); 1.200 stanovnika (2011.), grad Rovinj.

Nalazi se na cesti Rovinj–Kanfanar. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom, stočarstvom, sitnim poduzetništvom i trgovinom.

Područje je bilo gusto naseljeno u prapovijesti (mnogobrojne gradine) i u rimsko doba (nekoliko rustičnih vila), a nalazi kamenoga crkvenog namještaja govore i o životu u srednjem vijeku.

Naselje su 1526. osnovali doseljenici iz Dalmacije (okolica Zadra) koji su bježali pred Osmanlijama, u dogovoru s mletačkim i rovinjskim vlastima. Sačuvana je stara jezgra sela koju tvore stambeno-gospodarski sklopovi sa zidanim šternama. Najstarija sačuvana kuća je ona obitelji Pongrac (1656.).

Župna crkva sv. Antuna Opata (1593.–95.) jednobrodna je, ravnoga začelja, sa sakristijom. U pod svetišnog prostora ugrađen je ulomak ploče oltarne pregrade (početak IX. st.). Oko 1 km od naselja nalazi se crkva Blažene Djevice Marije od Snijega (XV. st.), jednobrodna, s polukružnom izbočenom apsidom, s tragovima dvaju slojeva fresaka. U župnom arhivu čuvaju se isprave i knjige od 1675.

Zapadno od Rovinjskog Sela brežuljak je Turnina s pretpovijesnom gradinom na čijem se rubu nalazi ruševina utvrde iz kasnoantičkoga razdoblja. Utvrda je napuštena u XVI. st., teško oštećena u II. svjetskom ratu. U podnožju brežuljka ruševna je bratovštinska crkva sv. Marije, jednobrodna s lopicom, obnovljena 1772. Nedaleko od Turnine nalazi se crkva sv. Cecilije (XI. st.), jednobrodna s polukružnom izbočenom apsidom.

Stanovnici Rovinjskog Sela su Sȅljani/Sȅljanke. Tu je rođen i likovni umjetnik Marčelo Brajnović, koji je na obližnjem brijegu Gumila/Golo brdo izgradio dom i atelje.

Audio


Balun iz Rovinjskega Sela, Božo Čehić, mih.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Vjekoslav Bratulić, Rovinjsko selo, Zagreb 1959.; Luigi Foscan, I castelli medioevali dell’Istria, Trieste 1992.; Giovanni Radossi, Antonio Pauletich, "Le chiese di Rovigno e del suo territorio di Antonio Angelini", Atti Centro di ricerche storiche Rovigno, 1980., 10; Ante Šonje, Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb–Pazin 1982.; Igor Fisković, "Dvije crkvice iz osvita romanike", Starohrvatska prosvjeta, 1995., 24/III; Luka Bekić, "Sustav gradina na rovinjskom području", Histria archaeologica, 1996., 27; Rovigno d’Istria, Trieste 1997.; Martina Barada, Sunčica Mustač, "Chiesa di Santa Cecilia presso Rovigno", Hortus Artium Medievalium, 2004., 10.

Slučajna natuknica

Izola