Klinasto ruho, odjeća krojena s pomoću klinova, što je bitno obilježje istarskog ženskog odjevnog inventara.

U ramenima je uža, a prema dolje se zvonoliko širi. Klinovi se kroje uzdužno u paru na ravnome komadu tkanine (pola). Uglavnom se radi o 6 do 12 klinova, iako im je konstrukcijski broj neograničen. Dugi klinovi, koji dopiru od ramena do donjega ruba, sastavljaju se jedan do drugoga, dok se stražnji središnji klin (žabica) umeće u prorezani raspor na sredini leđa, koji seže od struka prema dolje i tako proširuje odjeću. S prednje strane nalazi se također umetak, ako je odjeća spojena s prednje strane, koji po veličini odgovara stražnjem klinu, ali je krojen iz dvaju dijelova.

Na odjeći kaftanskoga tipa prednji par klinova razdijelio bi se na lijevo i desno krilo. U Istri su na taj način krojeni kamižot (oblačio se ispod gornje odjeće) te labinska suknja, zatim gogran i modrna (modrna na kline, modrna klinarica). To je stariji tip ženskoga ruha od onoga rezana u pasu (modrna na skas). Umetnuti klin nalazi se i u košulji iz Ćićarije.

Klin se kao konstrukcijski element u izradbi odjeće javlja mnogo prije nego u Istri, što posredno svjedoče predmeti s prikazom odijevanja (statue, frizovi, reljefi itd.), od arheol. nalaza iz halštatskoga razdoblja do originala iz XV. st. (ženska haljina s Grenlanda). Razlog za izradbu odjeće s pomoću klinaste konstrukcije Jelka Radauš Ribarić nalazi u krojenju odjeće od uskih komada tkanine, izrađenih na tkalačkoj daščici, čime se dobivala tkanina neograničene dužine, ali ograničene širine. Kako bi se postojeća tkanina što bolje iskoristila, rezala se dijagonalno, tako da se dobivao oblik klina. Tehnički savršenijim načinom tkanja, tj. tkanjem na horizontalnom tkalačkom stanu dobivalo se šire platno, ali se postupak klinastoga krojenja lako mogao prebaciti i na širu tkaninu, jednostavnim presavijanjem.

Premda je klin bio zastupljen već u halštatskim nalazima, nije vjerojatno da se kontinuirano zadržao do danas. Klinasto ruho moglo je doći u Istru i sa seobom Slavena na jug, ili pak utjecajem na nošnju puka u Istri razvijene gotičke mode sa zapada, u kojoj je klinasta suknja doživjela vrhunac. Analizom terminologije odjeće krojene na klinove Radauš Ribarić dokazuje da je u to doba takav način odijevanja već postojao u Istri.