Vogrič, Hrabroslav Otmar, glazbenik, skladatelj, zborovođa, publicist (Materija, 16.XI.1873. ‒ Tolmin, 21.I.1932.).

Kršten je kao Andrej, otac mu je bio Julije, majka Antonija rođ. Prezel.

Nakon osnovne škole, koju pohađa u mjestu Volče kod Tolmina, u svijet glazbe uvodi ga Anton Fajgelj, brat slovenskog skladatelja Danila. Od 1887. do 1889. uči klavir pri Glasbenoj matici u Ljubljani.

Djeluje kao organist, najprije u Tolminu (1889.-94.), zatim u Gorici (1894.-97.). Kao učitelj tamburaškog društva Danica od 1897. je u Ajdovščini, a od 1898. do 1900. vodi zbor pri glazbenom društvu Kolo u Trstu.

Godine 1901. u Srijemskoj Mitrovici je štabni organist pa kapelnik Jadranske vile na Sušaku. U Sarajevu 1903. vodi zbor društva Trebević. Potom se vraća u tršćanski kraj gdje je od 1904. do 1908. zborovođa i kapelnik društava Kolo (Trst), Hajdrih (Prosek), Zarja (Rojan), Zvonimir (Rocol) te Slovenskog pevalnog društva (Sv. Ivan).

Glazbeno društvo u Puli vodi 1908. i 1909. Zbog bolesti primoran je vratiti se u Tolmin, gdje je od 1910. do 1913., a 1914. je u Zemunu kao kapelnik društava Odjek i Rodoljub.

Početkom Prvog svjetskog rata je mobiliziran. U poraću je, od 1920. do 1924., dirigent u mariborskom kazalištu (Slovensko narodno gledališče Maribor).

Kasnije se bavio podučavanjem glazbe i raspačavanjem notnog gradiva. Naposljetku se 1931. vraća u Tolmin.

U mladosti je bio plodan skladatelj i tada piše svoja najbolja djela. Njima postiže uspjeh, ali ga ne uspijeva održati. Po stilu njegovi radovi pripadaju romantizmu. Skladao je operete Jamska Ivanka (Tolmin 1895.), Prvi maj (Tolmin 1901.), Zlata bajka (Trst 1906.), Moč uniforme (Trst 1909.), Lucifer (Tolmin 1914.) i Zgrešno nadstropje (Tolmin, uoči Prvog svjetskog rata) te vodvilj Chonchon (Materin blagoslov) 1906. Skladao je i oratorije Kraljevstvo tvoje (Tolmin 1900.) i Letni časi (Srijemska Mitrovica 1901.), a operu Serafina na talijanskom jeziku nije dovršio. Instrumentalne skladbe su mu većinom prerađene uglazbljene Prešerenove pjesme, a objavljene su u 1901. u tršćanskom glazbenom časopisu Slavljanska lira. Najbolje vokalne skladbe objavio je u zbirci Secession-Album (Sarajevo 1903.), a istaknuti valja i zbirke Ančika (1900.), Pismo (21 muški zbor, 1906.) i Izpremenjeno srce (1925.). Skladbe je objavljivao i u glazbeno-pjevačkim tiskovinama Pevec, Zbori i Pesmarica Glasbene Matice.

Njegovo ime nosi glazbeni zavod u Vipavi, a na kući u kojoj je živio u Tolminu postavljena mu je i 2017. svečano otkrivena spomen-ploča.