Franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu

Franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu, samostan male braće utemeljen bulom pape Siksta IV. Inter cetera 1481. na molbu »kapetana, njegova pomoćnika, sudaca i svih stanovnika grada Pazina u Istri« i na preporuku cara Fridrika III. Izgrađen je podalje od kaštela i njegova podgrađa, uz crkvu koja je prvotno bila manja, građena u kasnogotičkom slogu i posvećena Blaženoj Djevici Mariji od Milosti. Jednobrodna crkva dva puta je produživana i iznutra preoblikovana u baroknom slogu.

Oltarni prostor očuvan je u kasnogot. stilu, a u njemu je poliptih Girolama da Santacrocea (iz 1536). Mramorni je oltar iz XVIII.st. (D. Cavalieri). Utemeljili su ga franjevci Dalmatinske provincije sv. Jeronima, a više je puta mijenjao provincije. God. 1559. prešao je u sastav Bosansko-hrvatske provincije, 1687. Kranjske provincije, 1708. Hrvatsko-kranjske provincije, 1900. Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, 1919. Slovenske provincije sv. Antuna; 1924. Venecijanske provincije sv. Antuna, a 1949. ponovno je u provinciji sv. Jeronima. Već u XVI.st. u njegovu su sklopu djelovale bolnica, ljekarna i knjižnica, 1781–1834. pučka škola, a potom c. i k. gimnazija (1836–73). U samostanskoj se knjižnici čuva nekoliko inkunabula i mnogo starih knjiga, a u arhivu isprave ugl. od XVII.st. Samostan je stradao u doba franc. vlasti, kada je bio pretvoren u vojarnu i vojnička skladišta, te 1943., kada je bio utočištem Pazinaca (tada je na njegovim vratima ubijen gvardijan Giuseppe Ongaro). Obnovljen je 1986–89.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.


Literatura

M. Bartolić, Crkva u Istri. Osobe, mjesta i drugi podaci Porečke i Pulske biskupije, Pazin 1999.

Slučajna natuknica

Geršić, Ivo