Buzet i drugi gradovi u unutrašnjosti Istre. Kad su ti gradovi potpali pod vlast Venecije, stare su statutarne odredbe uspjeli sačuvati samo Labin i Milje. Druge su statute istarskih gradova odobrili
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Romanička crkvica sv. Marije Magdalene nalazi se u kaštelu Kostel (Pietrapelosa), čineći dio njegova vanjskoga sjeveroistočnog bedema. Vjerojatno je služila kao dvorska kapela. Datacija crkve obuh
Buzeta, a majka (rođ. Cerovac) također s Buzeštine. Obitelj je radi očeve službe u austrijskoj žandarmeriji bila u raznim mjestima, ali nekoliko godina nakon Viktorova rođenja otac je napustio državnu
Buzetska cura), koju su izvodili buzetski glazbenici. Sa suprugom Nadom imao je kćer Ivanu i sinove Marija i Bojana.
Buzet, gdje je već u osnovnoj školi započela pjevati u zboru te svirati u tamburaškom i frulaškom orkestru. Ekonomsku školu pohađala je u Puli, a usporedno, krijući to od roditelja, i glazbenu školu,
Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano te 31 općinu: Bale-Valle, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana-Fasana, Funtan
Buzetu, Rovinju sudjelovao je velik broj momčadi, zaslužnih i za organiziranje grad. liga u malom nogometu. U Puli se organizira tradicionalni Memorijal Serđo Blažić Đoser, u spomen pjevaču Atomskoga
Buzeta 2004. Boćari Istre također su se u eur. kupu plasirali među 4 najbolja kluba staroga kontinenta. Istarski boćarski savez, utemeljen 1993., ujedinjuje rad saveza Buzeta, Rovinja, Labina, Umaga,
Buzeta, Grožnjana, Izole, Kopra, Labina, Limske drage, Motovuna, Novigrada, Pazina, Pićna, Pirana, Poreča, Pule, Rovinja, Trsta, Vižinade. U novije se doba u svijetu ponovno osnivaju hospiciji, kao us
Buzet, Ἀλοῦov: Labin). To je djelo bilo svojevrsni priručnik za crtanje karata, tj. grafičke prikaze fizičkoga prostora. Sačuvane su samo srednjovjekovne karte rađene prema njegovim podatcima, a suvre
Vid Omišljanin, pisac i iluminator (Omišalj na Krku, XIV. st. – ?, početak XV. st.). Godine 1396. prepisao je i oslikao za župnu crkvu sv. Bartola u Roču glagoljični časoslov u znanosti, po n
Buzetu, a nakon preseljenja u Umag nastavio u tamošnjoj osnovnoj školi „Marija i Lina“. Potom je radio na odgovornim poslovima u više umaških i bujskih tvrtki: u Hempelu, Feroplastu, Istra
Buzet, Poreč i Rovinj (XIII-XIX. st.), Rašporskoga kapetanata (1394-1797), Puljskoga kaptola (1200-1820), crkava i samostana na području Pule i Poreča (1244-1903), bratovština u Istri (1459-1820); ist
Buzet. Poslije rata je radio u jugoslavenskoj diplomatskoj službi u Pragu (1946.-48.), Izraelu (1950.-52.), Londonu (1955.-60., savjetnik u veleposlanstvu) i Moskvi (1963.-67., ministar-savjetnik).
Buzetu – prvoga petka i trećega četvrtka u mjesecu, u Labinu – treće srijede u mjesecu, u Motovunu – trećega ponedjeljka u mjesecu, u Savičenti/Svetvinčentu – treće subote u mj
Buzeta, s glavnim termalnim izvorom Sv. Stipan, poznato su i ugledno termalno, sumporasto i radioaktivno lječilište za mnoge bolesti. Specijalna bolnica za ortopedsku kirurgiju i rehabilitaciju &bdquo
Buzet, 31.III.1754. – Rim, 25.VII.1806.). Bio je sin Giovannija Marchesinija, računovođe ureda rašporskog kapetana i grofice Nicolette Agapito. Pohađao je Collegio dei Nobili u Kopru, zatim s
Buzet, na maloj uzvisini između dviju uzdužnih dolina. Stanovnik je Trstenȋčan, stanovnica Trstenȋčanka, a pridjev trstenȋčki. Stanovnici su se tradicionalno bavili stočarstvom i poljodjelstvom,
buzetska Vistra, privatni proizvođači između dvaju svjetskih ratova). Zbog ograničene proizvodnje obiteljske tvrtke (osnovane 1924.), izvan Istre su njome opskrbljene jedino riječke trgovine pa je sla
Buzet osnovan je kao Kotarska zdravstvena stanica Buzet 19.IV.1953. s ambulantama u Lanišću, Roču, Livadama, Vodicama. Nova zgrada izgrađena je 1972., a Dom zdravlja registriran 30.VI.1982. Tijekom id
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...