koparskoj katedrali (1772.), u koparskim crkvama sv. Blaža (1771.) i sv. Klare (1788.), zatim u Buzetu (1787.), Bujama (1791.) i Motovunu (nepoznate godine). Zanat su naslijedili njegovi sinovi Ago
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Kopar, 26.II.2003.). Potječe iz skromne seljačke obitelji. Bio je uključen u talijanske specijalne bataljune, a od 1942. surađivao je s NOP-om. Od studenoga 1943. do kraja rata bio je u okružnom za
Kopar, 1.XII.1922. – Trst, 27.XII.2001.). Bio je redoviti profesor talijanskoga jezika i književnosti na Pedagoškome fakultetu (Facoltà di Magistero) Sveučilišta u Trstu, te 1983.&ndas
koparske biskupije. Kratko je u Trstu radio u nižem sjemeništu, potom je 1895.-96. služio kao kapelan u Lovranu i 1896.-97. u Opatiji. U listopadu 1897. otišao je u Beč na Augustineum, gdje je 1899. p
Kopar, XVI. st.). Imao je temeljitu humanističku i medicinsku naobrazbu. Pokazuje sklonost prema filozofiji i humanizmu, a manje prema liječničkoj praksi ili kemijskim eksperimentima. U djelu na ta
...Kopar, 4.X.1959.). Otac Anton je bio trgovac, a majka Marija, rođ. Sinčić, krojačica. Polazio je gimnaziju u
Kopar, 1498. – Tübingen, 4.X.1565.). Najmlađi od sedmero braće Giovan Battista Vergerija i potomak utjecajne, ali već osiromašene koparske obitelji, kojoj je pripadao i Pietro Paolo Verg
koparskoj obali. U prosincu je Vodna skupnost počela betonirati prvi privez, koji je dovršen 7.XII.1958. Započela je i izgradnja nasipa u dužini od 877 m, koji je povezivao Kopar s ušćem rijeke Rižane
Kopar, u zdravstveni odjel jugoslavenske Zone B Slobodnog Teritorija Trsta. Uspostavio je 1951. dječji dispanzer u Kopru i preuzeo savjetovališta za dojenčad u Kopru, Piranu i Bujama, a sljedeće je go
...koparskih pijarista, a studij prava 1840. na Sveučilištu u Pado
koparskoga podestata, načelnika (1805-13), predsjednika Pokrajinskoga povjerenstva za Istru (1813-14) i čelnika Bratovštine Presvetog Sakramenta u Kopru (1814-30), Napoleon je 1813. proglasio kavaljer
...Kopar, 3.III.1924.). Otac mu je bio Giuseppe, majka Caterina rođ. Petronio. Već kao dječak ostao je bez roditelja. Gimnaziju je
...Kopar, 18.II.1985.). Otac Oton bio je trgovački poslovođa, majka Marta, rođ. Ažman, službenica.
...Kopar, 3.XI.1988.). Rođen je u obitelji koja je u Prvom svjetskom ratu izbjegla iz
Kopar (Koparska pruga) ima četiri tunela: Zaningrad (261 m), Dol (600 m), Loka (100 m) i Rižana (66 m). Najdulji planirani željeznički tunel bio je tunel kroz Učku, koji nije izgrađen, premda je dv
Kopar, 31.I.1861. - Trst, 24.III.1931.). Obiteljsko prezime mu je Cobol, ali je promijenjeno 1928. tijekom fašističkog potalijančivanja prezimena. Počeo je raditi kao nastavnik u Vodnjanu, potom u
Kopar, 22.III.1949. - Ljubljana, 3.II.2013.). Glazbenu karijeru počeo je kao srednjoškolac 1960-ih kad je s Jadranom Ogrinom, Marijanom Malikovičem i Tulijom Furlaničem osnovao beat rock vokalno-in
Kopar i Motovun. Jedna obiteljska loza po ženskoj je liniji dobila u vlasništvo feudalnu gospoštiju Kožljak, koja je pripadala Pazinskoj knežiji. Braća Giorgio i Francesco (XVI. st.), vlasnici Kožl
Kopar , gdje se ubrzo prihvatio knjigoizdavačke djelatnosti i vodio knjižarsko poduzeće Lipa (akronim od Libreria – Papirnica). U okrilju tvrtke osnovana je 3.VII.1951. izdavačka kuća, a Rožanc
koparske biskupije (apostolska administratura). Imenovan je i punim administratorom na tome području 1948., a 1949. i administratorom Porečko-pulske biskupije. Tako je u njegovoj osobi bila ujedinjena
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...