Labinštini, a podignulo ju je talijansko društvo SPEMA – Giuseppe Cinigliaro iz Palerma 1926., zahvaljujući geološkim naslagama kvalitetnoga lapora na području Koromačna. Dvije godine nakon pušt
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labinu. Maturirao je 1964. te se upisao Pedagošku akademiju – smjer fizička kultura u Zagrebu, gdje je diplomirao 1967. Prvi posao nastavnika tjelesnog odgoja dobio je 1968. u srednjoj Brodog
Labinu, oslobođen je uz posredovanje porečkog i pulskog biskupa Raffaelea Radossija i 1946. (po nekim izvorima 1947.) odlazi u Trst, odakle se ubrzo seli u Oderzo. Tu je nastavio svoj svećenički rad,
Labinu i Rijeci, da bi već 1946. dobio mjesto asistenta na Klinici za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu. Godine 1948. osnovao je Alergološku stanicu i Ambulantu za profesi
Labin) nema vinjete naselja, tako da se položaj ostalih vinjeta vjerojatno ne slaže sa stvarnim stanjem, ali odnosi među njima, osobito udaljenosti napisane brojem milja uz crvene linije cesta, ne pok
Labin), Lauriana (Lovran), Tharsaticum (Rijeka). Na njegovu se popisu većina gradova prvi put javlja u pisanim vrelima, jer su malo prije VI–VII. st. i bili osnovani. (Agripin zemljovid).
Labinu (1953.), tipske stambene jednokatnice u Podlabinu, a vjerojatno i u Puli i Čepiću (1953.–54.), motel u Limskom kanalu (1954.–55.), stara ambulanta na Verudi u Puli (1956.), stambeno
labinskom rudniku. U šumi Kapovac u svibnju 1943. izabran je za sekretara na tajnom sastanku na kome je osnovana prva organizacija Ujedinjenog saveza socijalističke omladine Jugoslavije (USAOJ) za
Labinu. Do 30.XI.2002. u centrima je evidentirano 1.247 mladih ljudi, od toga 939 ovisnika o heroinu. U Istri je također utemeljeno nekoliko terapijskih zajednica (komuna) zatvorenoga tipa, koje mogu
labinskoga područja na španjolskom tlu borili su se Mate Batelić, Anton Licul - Grašić i Josip Licul - Falor. Anton Grašić bio je sin Mate Grašića, sudionika Labinske republike, pa je bio očevidac nji
Labin, Pazin, Kastav, Buzet, Vodnjan, Buje i Novigrad. U njima je koncentrirana većina stanovništva te gospodarskih i upravnih funkcija. Gradići u unutrašnjosti nastali su kao srednjovjekovna naselja
Labinu (1990.), New Yorku i Pittsburghu (1990.). Dobio je mnogobrojne nagrade i priznanja u zemlji i svijetu. Posmrtno su dijelovi njegovoga bogatog opusa prigodno i/ili tematski pokazani na više izlo
Labinu – treće srijede u mjesecu, u Motovunu – trećega ponedjeljka u mjesecu, u Savičenti/Svetvinčentu – treće subote u mjesecu, u Višnjanu – posljednjega četvrtka u mjesecu, u
Le Terrier de Manetot, Gabriel, arhitekt (Francuska, XVIII. st. – Trst, 1809.). Došavši iz Francuske, vjerojatno za jakobinske diktature, djelovao je na području sjeverne Istre, gdje je resta
Labinu. F.O.B. i I.R.A. posvećuju 2020. njemu i Tusti pjesmu Tusta – We remember Marietto, koju je Marietto napisao za prerano preminuloga pjevača KUD Idijota Branka Črnca - Tustu, ali je nij
labinu te niz manjih (Varvari, Cvitani, Brgud i dr.). Nakon 1945. kontinuitet u oblikovanju manjih škol. zgrada zadržan je (Krunčići, Rapavel, Bajkini, Selina i dr.) do kraja 1950-ih. Tada, pod utjeca
labinskoga poluotoka« (Labin-Ripenda-Koromačno). Debljna lapora u flišu varira od 1 do 15 m, a najveća debljina registrirana je kod Svetoga Križa istočno od Buzeta (do 50 m). Cement pripada s
Labinu, a Šestan djeluje na uspostavi nove vlasti, ali i na međunarodnom priznanju pripojenja Istre Jugoslaviji, aktivno surađujući i s istarskim svećenstvom. Sudjelovao je u radu Mirovne konferencije
Labin, Buzet i općina Vrsar, a u drugu fazu još okolna naselja i općine. U alternativi, osmišljenoj poslije potpisivanja sporazuma o zajedničkom ulaganju INAgip (INA i Agip), predviđen je dovod plina
Labina, Svetom Martinu i na otoku Vangi.
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...