Kopar, dolina Mirne, Červar, Poreč, Vrsar, Brijuni, Medulin, Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pomorske veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akv
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
koparskim biskupom. U Puli je Angeli ostao do poraća. Jugoslavenska policija ga je uhitila u Labinu, oslobođen je uz posredovanje porečkog i pulskog biskupa Raffaelea Radossija i 1946. (po nekim izvor
koparski podestat i kapetan. Antonio (?-1679), kapetan Mletačkog zaljeva (1655-56), generalni providur Kandije (1667) i Dalmacije (1670). Bernardo (XVII.st.), podestat Rovinja. Angelo Maria (1726-79),
Kopar, Poreč, Rovinj i Pula posjedovali brodove koje su opremali posadom i opremom i kojima su obavljali nadzor istarske obale te pomagali Mletcima u transportu, ratnim akcijama i dr. Slabljenjem M
koparskom muzeju), a datirana je god. 1489.
Kopar), Pirano(n), Silbio (Silbonis – Savudrija), Siparis (Sipar), Humago (Umag), Neapolis (Novigrad), Parentium (Poreč), Revingo (Ruigno, Ruginio – Rovinj), Pola (Pula), Nesatium (Nezakcij), Arsia (R
Osimski sporazumi, ugovori između Republike Italije i SFRJ potpisani u Osimu kraj Ancone 10.XI.1975., kojima dvije države uređuju granična i druga pitanja. Na snagu su stupili 1977., poslije ratifi
koparskoj gimnaziji, a od 1912. do 1925. na tršćanskoj. Bio je 1919. jedan od utemeljitelja Furlanskog filološkog društva „Graziadio Isaia Ascoli“ u Udinama, potom 1921.-23. i njegov pr
Kopar i Izolu, a nakon preustroja partizanskih snaga i pokreta u Istri, postao je zapovjednikom Prve istarske brigade »Vladimir Gortan«, osnovane 10.IV.1944. i prvi put postrojene još 1.IV
koparski plemić T. Lugnani (od 1585.) i grofovi Sabini u XVII. st., koji su ga ubrzo opet prodali Veneciji. Na rubnim područjima Sorbara, uglavnom na uzvisinama, nekoliko je crkava. Crkva sv. Nikol
Kopar 1901.) i novele. Poslije odlaska u Bari posvetio se proučavanju povijesti južne Italije. Napisao je svoju bibliografiju Bibliografia de' miei scritti (settembre 1900-settembre 1931).
...Kopar, 5.V.1969.). Kršten je kao Franc, tako mu se zvao i otac, seljak, majka mu je bila Jo
Kopar); dobna struktura pokazuje vrlo staru populaciju. Pokušaji otvaranja pogona ili organizirane stočarske proizvodnje posljednjih desetljeća uglavnom su bili neuspješni. Budući da je na Ćićariji
Kopar i Pazin, a od 1906. i kotar Volosko, tj. cijelu Istru. Glavni urednici bili su nadučitelj u Puli Ernest Jelušić (do 1908.), nadučitelj u Pazinu Josip Baćić (od 1909., br. 1 do 1911., br. 5), nad
koparskoj tiskari Cobol & Priora. Za prvog je direktora izabran D. Venturini, a izdavač i urednik bio je C. Priora. Izlazio je redovno kao mjesečnik do 1914. Druga serija (1922-23) kratkoga je vijeka
koparskoj i Riječkoj biskupiji. Trebao je biti u jugoslavenskoj delegaciji na Mirovnoj konferenciji u Parizu, međutim, nije otputovao zbog administrativnih propusta. Ostat će zapamćen po najdužem spor
koparskoga liječnika Santorija Santorija, o čemu je dao prikaz u studentskome časopisu Medicinar (1947.) i poslije u drugim znanstvenim edicijama (Istarski liječnik Santorio Santorio i njegovi aparati
Kopar, Izola i Piran utemeljile su Visokošolsko središče v Kopru s ciljem da ono pripremi, koordinira i potakne razvoj visokoga školstva na obali i postavi formalne temelje za nastanak sveučilišta. Se
Kopar, gdje radi kao liječnik opće prakse u tamošnjem domu zdravlja. Godine 1972. zapošljava se na odjelu interne medicine u ankaranskoj bolnici te iste godine polaže i specijalistički ispit iz intern
Kopar; blizu graničnog prijelaza između Hrvatske i Slovenije, koji po njemu nosi ime. Stanovnik je Kaštelȃn i Kaštȅlac, stanovnica Kaštelȃnka i Kaštȇlka, a pridjev kaštȇlski i kaštȅlski. Stanovn
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...