Kopar, 8.VII.1988.). Potječe iz seljačke obitelji, otac Anton, majka Frančiška rođ. Valenčič. Osnovnu školu pohađao je u Ilirskoj Bistrici, gdje je u mladosti bio aktivan u prosvjetnom i društvu
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
koparskoj. Naselje je imalo naslov grada, u kojem je biskup bio najjači feudalac, s posjedima i u drugim dijelovima Istre, ali akvilejski su patrijarsi imali vrhovnu svjetovnu vlast. Godine 1149. i po
Koparštini. Zaključke Rižanske skupštine sastavio je đakon gradeške crkve Petar, a sačuvani su u prijepisu iz XVI. st. Potvrdio ih je Ludovik Pobožni između 814. i 821. Dokument se smatra jednim od
Kopar, 8.XII.1896. ‒ Milje, 23.VII.1965.). Rođen je u mnogočlanoj obitelji Pietra i Angele rođ. Bacci, s još devetero braće od kojih će tijekom vremena čak sedmero biti pod policijskom paskom kao k
Kopar sklopili su savez protiv njegove vlasti, no taj se ubrzo raspao. Piran je već 1231. sklopio s njim odvojeni ugovor, a Pula je to učinila 1233. prisiljena carskom vojskom. Napokon su 1238. pregov
Kopar 1279. te Piran i Rovinj 1283.). Mirovnim su se ugovorima s Venecijom (1291. i 1307.) markgrofovi morali pomiriti s tim gubitkom. Slom moći obitelji Castropola u Puli (1331.) bio je presudnim
Kopar: skladište soli sv. Marka, Rotunda del Carmine, kuća Percauz, Ribarski trg; Piran: kuća Fragiacomo). Posebnom su se odlukom zaštitili podmorski arheološki objekti. Godine 1939. ovlasti je preuze
koparski podestat i kapetan, katkad i rašporski kapetan. Za gospodarsku povijest važan je fond Arhiva blagajnika Vijeća desetorice (Archivio del Camerlengo del Consiglio di Dieci), u kojem su pohranje
koparski i rašporski kapetani), planski su udomljivali doseljenike na opustošenim područjima uza zapadnu obalu, od Kopra do Pule. Među poznatijim migracijskim izvorištima bili su otoci Cipar (mjesta N
Kopar i Volosko (1882.–88.), a od 1888. u Učiteljskoj školi u Gorici. Otpušten je iz službe 1892. jer je u Zagrebu izjavio kako Istra pripada Hrvatskoj, da je to hrvatska zemlja otrgnuta od mati
Kopar, 14.VI.1907. – Maribor, 5.IV.1997.). Otac Adolf Schaup bio je učitelj tjelesnog odgoja u Kopru, a pisao je i stručne knjige o tjelovježbi, majka je bila domaćica Zoe rođ. Borri. Osnovnu
koparskoj Višoj gimnaziji (I. R. Ginnasio Superiore). U jesen 1901. upisuje Filozofski fakultet u Gradcu (Graz), potom i pravo, ali zbog financijskih teškoća prekida studij 1904. i vraća se kući. P
koparsko-tršćanski prometni čvor te uključuje u europsku mrežu autocesta. Koncepcija te realizacija počinju 1970-ih izgradnjom cesta u kvaliteti I. razreda i mogu se svrstati u pet etapa. Prva etap
koparske akademije, koje su u svojim programima imale i kazališne predstave. Prva poznata je Compagnia della Calza, koja je djelovala od 1478. s kazalištem u centru grada, na Belvederu (danas Verdijev
Kopar, 6.I.1991.). Otac Karel i majka Marija, rođ. Petaros, bili su radnici. Slovensku pučku školu pohađao je u tršćanskom predgrađu Sv. Ivan (San Giovanni) te nižu srednju, na njemačkom jeziku, u
koparske katedrale izgrađen je sredinom XV. st. u oblicima mletačke gotike. U istarskoj unutrašnjosti male crkvice jednostavnih četvrtastih prostora usvajale su tek pojedine gotičke konstruktivne i ti
Serlio, Sebastiano (Sabastiano), talijanski arhitekt i teoretičar (Bologna, 6.IX.1475.? - Fontainebleau [Pariz], 1554.?). Otac mu je bio bolonjski krznar (ili slikar?) Bartolomeo di Antonio, a datu
Kopar-Marezige-Zazid rižansko, a južno, i s većim brojem govornika, šavrinsko. Osnova im je notranjsko, dijelom beneško-kraško narječje, prepleteno s autohtonim istarskim i neslovenskim jezičnim po
Kopar. Osnovane su ugledne kulturne, znanstvene, pedagoške i umjetničke manjinske ustanove: Talijanska drama u Rijeci (Dramma Italiano), Centar za povijesna istraživanja u Rovinju (Centro di Ricerche
Kopar – Rovinj – Pula – Mali Lošinj, no nije završena. U Puli su tada djelovali klubovi Vega, sa sjedištem u Vargaroli, i Uljanik, a koji je jedrilice vezivao na svom otoku. Postojao
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...